Vozače u Crnoj Gori, od narednog utorka, prema najavama, a na osnovu kotacija na svjetskoj berzi minulih dana, čeka novo poskupljenje goriva. Litar euro-dizela bi od 23. marta mogao da poskupi 28 centi – na 1,78 eura, a benzina po 18 centi – na 1,65 eura, odnosno 1,68 eura.
Savjet za obezbeđenje sigurnog snadbijevanja naftnim derivatima nije uputio zahtjev za smanjenje akciza na gorivo, što bi, u slučaju novog poskupljenja, moralo biti mjera, kazao je za Biznis.me, ekonomski analitičar Davor Dokić.
„Ako dođe do rasta cijena u narednom periodu, kalkuliše se sa 24 centa poskupljenja po litri dizela i 15 centi po litri benzina, smatram da bi Savjet morao da reaguje. Vlada bi tada trebala da donese odluku o smanjenju po litru goriva akcize u visini od 50 odsto. To bi smanjilo cijenu euro dizela za 22 centa, a benzina za 27 centi po litru“, naveo je Dokić.
Upitan da prokomentariše da li je jedna od boljih mjera zaštite građana da država zamrzne cijene hrane, Dokić je kazao da je pametnije smanjiti akcize nego limitirati cijene hrane.
Kao pozitivne primjere, u tom dijelu zaštite građana, navodi Srbiju koja je, kaže naš sagovornik, primijenila slične mjere, pa u predhodnom periodu smanjila akcize u korist privrede i građana, dok je Hrvatska ograničila cijene goriva.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore već je upozorilo da postoji ozbiljan rizik od poremećaja na tržištu goriva. Oni navode da su nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu već znatno više od maksimalnih cijena koje su propisane u Crnoj Gori.
Iz tog udruženja su upozorili da bi nastavak rasta nabavnih cijena mogao dovesti do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju tržišta, što bi, tvrde, moglo imati posljedice po privredu, saobraćaj, turizam i svakodnevni život građana.
„Bez pravovremene reakcije regulatora, nastavak ovakvog trenda mogao bi dovesti do ozbiljnih poremećaja na tržištu goriva, a u krajnjem slučaju i do ugrožavanja održivosti poslovanja naftnih kompanija koje obezbjeđuju snabdijevanje crnogorske privrede i građana“, upozorili su iz Udruženja naftnih kompanija.
Oni su predložili liberalizaciju cijene goriva, a tu mjeru, tvrdi sagovornik našeg portala, Vlada neće prihvatiti.
„Liberalizacija cijena goriva koje predlaže Udruženje naftnih kompanija Crne Gore teško da će biti prihvaćena od Vlade. Ta mjera bi doprinijela porastu cijena goriva. Obzirom na crnogorski budžet, uskraćivanje dijela prihoda od akciza će sigurno dovesti do dodatnog zaduživanja na tržištu novca, jer će očekivani prihod od akciza biti manji, a u zavisnosti od trajanja rata u Iranu, vidjećemo i koliko će to zaduženje biti“, navodi Dokić.
On je uvjeren da će država smanjiti akcize na gorivo samo u krajnjoj nuždi.
“Jedino ako barel nafte ode na 150 USD, što će uticati na radikalan rast ostalih cijena, Vlada će odlučiti da se odrekne ili polovine akcize kao što je bilo za vrijeme pandemije ili pak cijele akcize koja iznosi 44 centa po litru dizela, odnosno 55 centi po litru benzina”, objasnio je naš sagovornik.
On napominje da se Vlada neće tako lako odreći ovih prihoda, imajući u vidu da akcize, ne samo na gorivo, čine 23 odsto budžeta.
Pročitajte još:
“To odricanje bi povećalo budžetski deficit koji je ionako previsok, čime bi se mijenjala kompletna struktura budžeta. Smatram opravdanim da, ukoliko cijene nafte nastave da rastu, Vlada smanji akcize i zaduži se na međunarodnom tržištu, jer bi bez smanjenja akciza uslijedio radikalan rast inflacije”, kazao je Dokić.
Upozorava da ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskim berzama doći će do usporavanja rasta svjetske ekonomije.
„Obzirom na crnogorski budžet, uskraćivanje dijela prihoda od akciza će sigurno dovesti do dodatnog zaduživanja na tržištu novca, jer će očekivani prihod od akciza biti manji , a u zavisnosti od trajanja rata u Iranu , vidjećemo i koliko će to zaduženje biti“, objasnio je za Biznis.me ekonomski analitičar Davor Dokić.
