Ustavni sud je izričit – neradna nedjelja je neustavna kategorija. Predlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim bi se ona ponovo uvela, jedina je tačka dnevnog reda vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, koju je predsjednik najvišeg zakonodavnog doma zakazao, na zahtjev 35 poslanika, za 16. februar.
Mišljenja su podijeljena, većina daje podršku neradnoj nedjelji navodeći da svi zaposleni moraju imati slobodan dan koji će posvetiti porodici i najbližima, i dan kada će odmoriti. Oglasio se i predsjednik države Jakov Milatović, on je najavio da će danas predložiti, kako je istakao, trajno i pravedno rješenje pitanja neradne nedjelje kroz izmjenu Ustava. Na to je reagovala stručna javnost objašnjavajući da se to pitanje rješava kroz zakonske izmjene, a ne promjenom najvišeg pravnog akta.
„Trajno rješenje za ovaj problem je izmjena Ustava. To vam je jedino rješenje koje apsolutno tretira sve na isti način i koje je održivo i trajno“, saopštio je Milatović.
Pravnici koje smo kontaktirali kažu da izmjena Ustava, u ovom slučaju nije nemoguća, ali da nije ni opravdana, jer se naglašavaju, promjena Ustava,najvišeg pravnog akta mijenja isključivo kada je riječ o strukturnim i suštinskim potrebama društva.
Naši sagovornici upozoravaju da bi takav predlog Milatovića mogao dovesti do javne rasprave koja bi prethodila njegovom naumu, i to obuhvatilo širok društveni konsenzus jer ostaje trajno, a ne za mandat predsjednika. Ozbiljnije bi bilo, da se time bavi resor rada i socijalne politike.
Trgovački lanci traže precizno zakonsko rješenje
Iz trgovačkih lanaca poručuju da nedjeljom neće raditi sve dok se ne postigne, kako su kazali iz kompanije Voli, širok društveni dogovor i ne usvoji jasno, precizno i ustavno utemeljeno zakonsko rješenje koje važi jednako za sve učesnike na tržištu. I oni s nestrpljenjem čekaju sjednicu parlamenta. Poručuju da ukoliko Skupština Crne Gore izglasa da nedjelja ostane neradni dan, tražiće da se striktno definišu neka pravila.
„Benzinske pumpe bi nedjeljom smjele prodavati isključivo naftne derivate i imati otvorene ugostiteljske objekte, ali bez prodaje proširenog trgovačkog asortimana. Na pijacama bi bila dozvoljena prodaja poljoprivrednih i mliječnih proizvoda u svim objektima koji posluju u okviru pijaca, dok pekare ne bi smjele širiti ponudu van osnovnih pekarskih proizvoda“, poručili su iz kompanije Voli i naglasili da bi zadržavanje prakse kakva je postojala tokom važenja neustavnog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini ozbiljno narušilo tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije.
Crnogorskom tržištu je neophodna pažljiva analiza, kazao je za Biznis.me Balša Mitrović, izvršni direktor Mega Promet Budva.
„Smatramo da je važno pronaći balans između potreba tržišta, prava zaposlenih i interesa potrošača. Svako rješenje treba da bude rezultat pažljive analize efekata koje ima i na radnike i na privredu u cjelini“, kazao je Mitrović.
On naglašava da je ta pitanja neophodno jasno i precizno urediti zakonom, kako bi postojala pravna sigurnost za sve učesnike na tržištu i izbjegla različita tumačenja i neujednačena praksa.
„Smatramo da je važno obezbijediti fer tržišne uslove za sve. Ukoliko se pokaže da postoje nelojalni oblici konkurencije, potrebno je razmotriti rješenja koja će osigurati ravnopravnost, uz poštovanje važećih propisa“, naglasio je.
Upitan da prokomentariše da li su ponuđena rješenja o radu nedjeljom otvorila pravi dijalog, Mitrović je rekao da je dijalog započet, ali smatra da ima prostora za dodatne razgovore i uključivanje svih relevantnih aktera, kako bi se došlo do održivog i dugoročno prihvatljivog rješenja.
„Poslodavci se nalaze između potrebe da odgovore na potražnju tržišta i obaveze da pokriju dodatne troškove rada. Zato je važno da rješenja budu ekonomski opravdana i održiva“, naglasio je Mitrović i objasnio kada će početi primjenu radne nedjelje. „U skladu sa najavljenom sjednicom Skupštine Crne Gore i najavljenom promjenom zakona koji će ponovo nedjelju oglasiti neradnom, naša kompanija neće raditi u nedjeljama koje slijede do stupanja na snagu novog zakona“, izričit je sagovornik našeg portala.
Odluka Ustavnog suda zatvara jednu fazu, ali ostavlja tri realna ishoda, ocijenio je dr Jovan Rabrenović sa Instituta eonomskih nauka.
„Prvi je status quo do objave u Službenom listu, drugi je hitna intervencija Skupštine prije objave odluke, treći je promjena ugla: umjesto zabrane rada trgovina kao primarnog instrumenta, zaštita radnika bi se obezbjeđivala kroz radno pravo, kolektivne ugovore i inspekcijski nadzor, uz dodatke za rad nedjeljom i garantovani sedmični odmor u skladu sa EU standardima“, kazao je Rabrenović.
Pročitajte još:
Kako kaže, „slučaj“ neradne nedjelje pokazuje sistemske lekcije.
„Zakonodavni proces iz 2019. proizveo je normu bez jasno artikulisanog cilja i bez uvjerljivog objašnjenja izuzetaka, iako je bilo predvidivo da će takva konstrukcija biti osporena. Drugo, šestogodišnje trajanje postupka pred Ustavnim sudom potkopava pravnu sigurnost i razara predvidivost. Treće, odbijanje Vlade i Skupštine da se izjasne pred Sudom otkriva defanzivan odnos institucija prema sopstvenim odlukama i sklonost da se politička odgovornost prebacuje na sudsku instancu. Četvrto, čak i kada socijalni partneri postignu kompromis, kao 31. marta 2023, politička volja u Skupštini ostaje presudna i može, bez troška objašnjenja, da blokira rješenje koje bi bilo bliže održivoj ravnoteži interesa“, objasnio je dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Do 16. februara za kada je zakazana sjednica Skupštine Crne Gore,trgovine neće raditi nedjeljom, a do tada će pravne „vratolomije“ rješavati struka, politika i građani.
