Zelena ekonomija već je dostigla vrijednost od pet hiljada milijardi dolara godišnje i na putu je da premaši sedam hiljada milijardi u narednoj deceniji, pokazao je novi izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma. Istraživanje rađeno u saradnji sa Bostonskom konsultantskom kompanijom ukazuje da, uprkos ekonomskoj neizvjesnosti i različitim okruženjima, investicije u zelene tehnologije nastavljaju da dostižu rekordne nivoe. Zelena ekonomija identifikovana je kao drugi po brzini rasta sektor u poslednjih deset godina, posle tehnologije, i od nje koristi već imaju brojne industrije. – prenosi eKapija.
– Uprkos trenutnim preprekama za globalne klimatske akcije, izvještaj pokazuje da zelena ekonomija nije daleka prilika već glavni motor rasta ove decenije – rekla je šefica za klimatsku i ekonomiju prirode u Svjetskom ekonomskom forumu Pim Valdre.
Istraživanje je potvrdilo da kompanije sa zelenim prihodima često postižu bolje finansijske rezultate. Navodi se da zeleni prihodi na tržištu rastu dva puta brže nego u konvencionalnim poslovanjima dok su troškovi kapitala kompanija sa zelenim prihodima obično manji. Taj trend ubrzalo je smanjenje troškova za tehnologiju, iako se nova rješenja šire tržištem različitom brzinom.
Kako se navodi, od 2010. cijena solarnih panela i litijumskih baterija pala je za oko 90%, a vjetroturbina na moru za 50%, što niskougljenična rješenja čini sve više cjenovno konkurentnim. U izvještaju se procjenjuje da 55% smanjenja globalnih emisija potrebnih za dekarbonizaciju može da bude dostignuto sa rješenjima koja su već konkurentna u pogledu troškova, još 20% uz manje premije na troškove a pet odsto zahtijeva promjenu ponašanja.
Međutim, dodatnih 20% kritičnih tehnologija duboke dekarbonizacije trenutno je veoma skupo i zahtijevaće posebnu političku i industrijsku podršku kako bi se postigla cjenovna konkurentnost. Troškovi padaju prateći velike investicije u čistu energiju koje uglavnom predvodi Kina, navodi Forum.
Izvještaj je pokazao da je Kina prošle godine uložila 659 mlrd USD u čistu energiju i da će biti zaslužna za više od 60% novih globalnih kapaciteta za obnovljive izvore energije do 2030.
Kina predvodi u svetu po patentima za tehnologije solarne energije, električnih vozila i baterija, uobličava globalne lance snabdijevanja i izmješta centar za zelene inovacije na Istok.
