Cijena litijuma na svjetskom tržištu porasla je 77 odsto u posljednjih 12 mjeseci, čime je nadmašio čak i zlato. Šta litijum za svjetsku ekonomiju danas predstavlja, a kako će važnost u budućnosti tek imati, za Radio Crne Gore komentarišu direktor Montenegro Berze, Slaven Popović, i nekadašnji broker sa Wall Streeta, analitičar Vladimir Đukanović. – prenosi RTCG.
Nekada bješe zlatna groznica, danas je litijum ruda za koju se traga po čitavom globusu. Metal koji se naziva i bijelim zlatom ima široku primjenu u proizvodnji baterija za električna vozila, telefone, laptopove, u medicini, u proizvodnji stakla otpornog na toplotu. Litijum bilježi nagli porast potražnje u segmentu sistema za skladištenje energije u baterijama. Njegova cijena porasla je 77% u posljednjih 12 mjeseci, čime je nadmašio čak i zlato koje je poraslo 73%.
„Ovo je malo ko, rekao bih, prije decenije ili dvije mogao bih da pretpostavi, ali to je posljedica njegove očigledne važnosti u svjetskoj ekonomiji. Dalji trend je svakako, kao i za svaku vrstu imovine, teško predvidjeti, ali ostaje činjenica da je ovaj hemijski element, ovaj metal, i dalje od ključne važnosti u mnogim oblastima proizvodnje i energetike“, kaže direktor Montenegro Berze, Slaven Popović.
Litijum se sve šire primjenjuje u baterijskim sistemima za skladištenje električne energije, naročito iz obnovljivih izvora, kaže Slaven Popović.
„Kada ima dovoljno sunca ili vjetra, da bi tu električnu energiju vratila u sistem kada trenutno ne postoje uslovi za tekuću proizvodnju i u elektroenergetskom sistemu su potrebne usluge balansiranja rezervi bilo automatski ili manuelno. Ovaj trend je prisutan i u Crnoj Gori gdje se projekti obnovljivih izvora energije sve više u svojim planovima vežu za instalaciju baterijskih sistema“, kaže Popović.
Ekonomista i analitičar Vladimir Đukanović za RCG kaže da je projekat Jadar koji je kako se prije nekoliko godina najavljivalo Srbiju trebalo da pozicionira kao glavnog snabdjevača jedne od najtraženijih sirovina današnjice za sada stopiran.
„Dezinformacije su išle od Rusa i njihove centrale koja je u NIS-u. Zato je i prošlog januara srpskoj vladi dato do znanja da mora da se ratosilja NIS-a što prije. Naši renomirani profesori su objavili rad u tom slavnom časopisu Nature o posljedicama tog rudnika. Nature je prije nekoliko nedjelja objavio retrakciju tog rada. Znači, poništili su rad kao naučno neosnovan. Tako da će srpski građani opet platiti ozbiljnu cijenu promašenih strateških poteza.
Nama slijedi borba oko energenata i resursa, najavio je nekadašnji broker sa Wall Streeta Vladimir Đukanović.
„Sam Donbas sadrži oko 6% svih globalnih rezervi uglja. To dovoljno govori zašto je i Ukrajincima, i Rusima, i Amerikancima Donbass bitan. Priča oko vještačke inteligencije je priča o rudarstvu. Rudarstvo će morati da se duplira, triplira i da ode deset puta više kako bi svi ti elementi koji su potrebni za razvoj vještačke inteligencije, a to su čipovi i data centri. U tim data centrima vam treba zlata, bakra, litijuma i svih drugih elemenata koje trenutno uglavnom što se tiče rafiniranja kontrolišu Kinezi. I zato je zapad u panici. Ispustili su loptu u posljednjih 10-15 godina“, kazao je Đukanović.
Banka UBS očekuje da ukupna potražnja za litijumom poraste 14% ove godine i 16% naredne.
