Crna Gora i ovu turističku sezonu dočekuje bez jasne strategije, uz hronične probleme u infrastrukturi, upravljanju i strukturi ponude, ocjenjuje za CdM turizmolog profesor Rade Ratković.
Iako zemlja ima snažne prirodne i kulturne adute, nedostatak sistemske podrške i loše tržišno pozicioniranje prijete da dodatno oslabe konkurentnost i udalje je od ključnih evropskih tržišta. – prenosi CdM.
“Mi smo tradicionalno, naročito u posljednjih pet – šest godina, nespremni za turističke sezone, koja počinju sa prvim dolascima turista. Posebno hronično zakazuje destinacijski menadžment (saobraćajna dostupnost, saobraćajna infrastruktura u destinaciji, opšta i komunalna infrestruktura, nepostojanje turistike strategije i marketing plana, loša tržišna pozicija destinacije, nepodsticanje umrežavanja u turizmu, neadekvatni kanali prodaje….) i ostavljanje kompanijskog menadžmentasamog u brisanom prostoru”, kazao je Ratković u razgovoru za CdM.
U takvom ambijentu, turističke kompanije prepuštene su same sebi, bez adekvatne institucionalne podrške.
“Turizam se sistematski sabotira i onemogućava neprekidnom podrškom bujanju nekomercijalnog smještaja, naročito sekundarnih stanova, koji su doveli do opšte neodrživosti turizma na našem primorju. To se na zvaničnim adresama negira kao problem, što ima efekat duvanja u jedra započetom procesu tihog odumiranja crnogorskog turizma”, naglasio je Ratković.
Korak naprijed, dva nazad
Posebno ističe nepovoljnu strukturu i ponude i tražnje – dominaciju nekomercijalnog smještaja s jedne, i niskobudžetskih, kratkosezonskih tržišta s druge strane, što Crnu Goru udaljava od standarda razvijenih mediteranskih destinacija koje se oslanjaju na platežno jače goste iz Zapadne Evrope.
“Crna Gora ima dugoročne probleme kako u turističkoj ponudi (izraziti gep u strukturi smještaja sa apsolutnom dominacijom nekomercijalnog smještaja), tako i u turističkoj tražnji (dominacija niskobudžetskih i kratkosezonskih emitivnih turističkih tržišta), što nas fundamentalno udaljava od veoma povoljne strukture emitivnih tržišta svih ostalih zemalja Mediterana (dominacija visokoplatežnaih i dugosezonskih tržišta Zapadne Evrope – Njemačka, Ujedinjena Kraljevstva, Skadinavske zemlje, Francuska, Italija, Slovenija, Poljska…). Naši hronični strukturni u upravljački problemi ne mogu da genriraju pozitivne finansijske rezultate, niti da motivišu investitore, preduzetnike i radnike, kao ni goste većeg kulturnog nivoa i platežne sposobnosti. Turizam dijeli sudbinu države: korak naprijed, dva nazad, što bi rekao Lenjin („шаг вперёд, два шага назад“), ocijenio je Ratković.
Iako Crna Gora raspolaže značajnim komparativnim prednostima, koje se često sumiraju kroz koncept „tri P“ – priroda, prostor i prošlost one se, prema njegovim riječima, nedovoljno čuvaju i valorizuju.
“Kao što je lapidarno definisala turistička ekspertkinja Kirsi Hyvaerinen to su: tri P(Priroda, Prostor, Prošlost). Prirodu ne čuvamo, Prostor devasturamo, Prošlost (Kulturnu Baštinu) ne valorizujemo, već njen najznačajniju dio prepuštamo drugoj državi i njenoj crkvi. U našem Ustavu je uzalud napisano: “Crna Gora – ekološka Država”, što podrazumijeva održivost u sve tri dimenzije (ekološka, ekonomska i socijalna)”, navodi Ratković.
Podsjeća i da je još prije dvije decenije postojao kvalitetan plan razvoja održivog turizma, ali da nikada nije dosljedno sproveden.
“Još 2001. godine (inovirano 2008.) smo, kao donaciju Njemačke, dobili odličnu Strategiju razvoja održivog turizma (Master plan razvoja turizma do 2020. godine), koja je dala model valorizacije naših glavnih komparativnih prednosti (PPP). Država to nije podržala turističkom i urbalističkom politikom, već ga je osporavala pojedinim Studijama lokacije po narudžbi velikih inestitora, uglavnom u biznis nekretnina. Tako smo došli do neodrživog turizma na primorju, a u opasnosti je i kontinentalni dio Crne Gore”, podsjeća Ratković.
Kada je riječ o turističkoj ponudi, kupališni turizam i dalje, ističe Ratković, dominira, ali je sve više opterećen infrastrukturnim ograničenjima i prekomjernom izgradnjom.
“I dalje je atraktivan kupališni turizam na primorju, ali je zagušen nedostatnom infrastrukturom i nekontrolisanim bumom sekundarnog stanovanja u građevinskim mastofontima stranim mediteranskom graditeljskom naslijeđu u duhu primorskih mjesta. Predstoji proces njihovog liječenja putem modela regenerativnog turizma, ali on kod nas nije u agendi bilo kojeg državnog strateškog dokumenta”, navodi Ratković.
U globalnom trendu je, dodaje, gastronomski turizam ka kojem kreće sve veći broj mladih turističkih preduzetnika i u Crnoj Gori, ali uz nedovoljnu podršku destinacijskog menadžmenta i turističke politike.
“On se uklapa u šiti kontekst ruralnog i eko turizma, što uključuje i kulturni, avanturistički i drge vidove alternativnog turizma. Država se još uvijek zanosi sa razvojem ski turizma za koji nemamo prirodne komparativne prednosti (problem globalnog otopljavanja)”, navodi Ratković..
Spisak ključnih slabosti je, ukazuje on, prilično dugačak.
“Najvažnije slabe tačke su: izrazito nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, izrazito nepovoljna struktura naše turističke tražnje na međunarodnom, posebno zapadnevropskom turističkom tržištu, loša saobraćajna dostupnost do destinacije i unutar destinacije, prećerana opterećenost turističkih mjesta nekomercijalnom kvaziturističkom izgradnom, čime se ugrožava njihova turistička atraktivnost… Sve se to odražava na nisko korišćenje kapaciteta, pretjeranu sezonalnost, malu turističku potrošnju i ugroženu rentabilnost. Sve ovo obeshrabruje domaće i strane investitore u turistički sektor”, ističe Ratković.
Na pitanje CdM-a kako rat na Bliskom istoku može indirektno ili direktno uticati na turističku industriju Crne Gore, te da li postoje očekivanja smanjenja turističkog prometa iz određenih zemalja zbog globalne nesigurnosti, Ratković ističe da globalne okolnosti, poput ratova i geopolitičkih nestabilnosti, takođe imaju uticaj, ali ne presudan.
“Turisti iz zemalja zahvaćenih ratom teško mogu sebi priuštiti turistička putovanja. Treba očekivat rijetke dolaske iz Izrela i susjednih zemalja. Međutim, to nijesu primarna turistička tržišta za zemlje Mediterana. Mi imamo veliku didperziju dolazaka po zemljama, ali slabu koncetraciju na najjača evropska emitivna tržišta, što čini naš tržišni položaj veoma nepovoljnim”, ocijenio je Ratković.
Moramo napraviti radikalne promjene u turističkoj politici
Rješenje vidi u radikalnim promjenama turističke politike, zakonodavstva i upravljanja destinacijama. Posebno naglašava potrebu za prelaskom na model regenerativnog turizma, koji podrazumijeva sanaciju štete nastale dugogodišnjim neplanskim razvojem i vraćanje ravnoteže između ekonomskih, ekoloških i društvenih aspekata.
“Na žalost, nijesmo konkurentni za preraspodjelu. Imamo problem nedovoljne saobraćajne dostupnosti u avio prevozu i posebno u transferima unutar destinacije. Već više godina smo suočeni sa velikim padom rezervacija u špicu sezone sa organizovanih emitivnih tržišta. Moramo napraviti radikalne promjene u turističkoj politici, zakonodavstvu i destinacijskom menadžmentu. Primorski turizam nam je duboko u fazi neodrživosti, i nužne su, poznate u novije vrijeme, kao regenerativni turizam. Moramo programski sanirati štete koje smo napravili u višedecenijskom haotičnom razvoju i vratiti prirodi i kulturi što smo devastirali”, kazao je Ratković.
Potrebne su, naglašava, promjene u marketingu, promociji ili digitalnoj prisutnosti kako bismo bolje privukli turiste.
Pročitajte još:
“Potrebno je oživiti i apdejtovati dobar Marketing plan iz 2019. godine i dosljedno ga primjenjivati, kako bi se repenetrirali na vodeća evropska emitivna turistička tržišta. Tome treba da prilagodimo cijeli naš marketing program (marketimg mix), počev od proizvoda, cijena, promocije, kanala prodaje, marketing komunikacije… To treba pokriti inoviranim Marketing planom po trogodišnjoj dinamici i po svim vodećim emitivnim tržištima”, ističe Ratković.
Na kraju, ističe da su nužne i dubinske reformske mjere, uključujući donošenje zakona o upravljanju održivim turizmom i izradu dugoročnih planova razvoja po opštinama, u skladu sa evropskim standardima. Bez toga, upozorava, Crna Gora će nastaviti da se vrti u začaranom krugu neiskorišćenih potencijala i propuštenih prilika.
“Trebamo prvo donijeti Zakon o upravljanju održivim turizmom i, na osnovu njega, snimiti stanje održivosti po ošpštinama i donijeti višegodišnje Planove upravljanja destinacijom do usaglašavanja sa evropskim kriterijuma održivosti. To su kompleksne promjene, kojima treba programski fazno pristupiti. Na žalost to ne dopire do svijesti naših partitokratskih struktura vlasti, tako da se godinama, pa i decenijama, vrtimo u začaranom krugu i jalovoj polemici o različitim viđenjuma naše sumorne turističke stvarnosti”, zaključio je Ratković.
U Crnoj Gori u 2025. godini ostvareno je 2.728.564 dolazaka turista i 15.367.166 noćenja. Od ukupnog broja noćenja 95,8 odsto ostvarili su strani, a 4,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti.
