Puno se priča o potrebi povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora radi globalnog smanjenja efekta staklene bašte, a Kina je vrlo važan igrač u tom kontekstu, pa je tim zanimljivija informacija kako je u prošloj godini ta zemlja u pogon stavila više od 50 elektrana na ugalj u poređenjui s prosjekom od manje od 20 godišnje u zadnjih desetak godina. To, logično, povećava zabrinutost hoće li najveći svjetski uzročnik emisija ugljeničkih gasova uspjeti da ih dovoljno smanji u okviru napora za ograničenjem klimatskih promjena. – prenose Financije.hr.
Od tih pedesetak elektrana svaka ima najmanje kapacitet od jednog gigavata (GW), što je dovoljno za snabdjevanje električnom energijom od nekoliko stotina hiljada do više od dva miliona domaćinstava.
Ukupno je, dakle, dodano 78 GW novog kapaciteta na ugalj, navodi udruženje Global Energy Monitor koje analizira podatke o energetskoj infrastrukturi, izvorima i njihovoj upotrebi.
“Opseg izgradnje je zapanjujući. Samo u prošloj godini Kina je stavila u pogon više kapaciteta na ugalj nego Indija u proteklih 10 godina”, navodi za Euronews Christine Shearer iz tog udruženja.
U isto vrijeme još je više dodano novih kapaciteta na vjetar i Sunce tako da je udio uglja u ukupnoj proizvodnji električne energije ipak pao. Kina je, prema službenim vladinim izvorima, u 2025. izgradila 315 GW solarnih kapaciteta i 119 GW na vjetar. Porast u obnovljivim izvorima je praktično pokrio svo povećanje u potražnji za strujom protekle godine.
Logično je onda pitanje zbog čega Kina gradi toliko elektrana na ugalj. Mnogi analitičari smatraju da ih je napravljen veći broj nego što ih ta zemlja treba. Odgovor možda i nije tako jednostavan i jednoznačan.
Kina je na nižem razvojnom stepenu nego SAD ili Evropska unija, pa treba više energije kako bi nastavila rasti. Što više ljudi među 1,4 milijarde stanovnika uđe u srednju društvenu klasu više će ih moći priuštiti klima-uređaje ili veš-mašine.
Električna energija je potrebna i kako bi tamošnje fabrike nastavile snažno proizvoditi te za potrebe razvoja vještačke inteligencije budući da kineska vlada nastoji da ta zemlja postane tehnološki lider.
Prekidi isporuke energije u dijelovima Kine 2021. i 2022. godine povećali su već postojeću zabrinutost oko energetske sigurnosti. Službeni je Peking tada signalizirao da želi više elektrana na ugalj što je dovelo do velikog broja prijava i odobrenja za njihovu izgradnju.
Kako kaže analitičarka Qi Qin iz neprofitnog think-tanka Centar za istraživanje energije i čistog vazduha, osnovanog prije sedam godina u Helsinkiju, jednom kada su odobrenja izdana teško je zaustaviti projekte.
Prošle godine je započela izgradnja kapaciteta na ugalj od 83 GW i vjerovatno će veći dio toga krenuti u proizvodnju električne energije ove godine.
Kineska vlada smatra da ugalj daje stabilnu potporu izvorima kao što su vjetar i Sunce. Manjak električne energije 2022. godine djelimično je uzrokovan sušom koja je pogodila hidropotencijal u zapadnoj Kini.
Po riječima Qin, rizik izgradnje tako puno kapaciteta na ugalj je da će prijelaz na čiste izvore biti sporiji.
“Hoće li se više elektrana na ugalj pretvoriti u više emisija u konačnom ovisi o tome jesu li te elektrane samo potpora obnovljivim izvorima ili služe za temeljnu proizvodnju”, ocijenila je.
