Zakon o javnim nabavkama jedan je od uslova za zatvaranje poglavlja 33 u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji (EU). Naime, na poglavlje 5 – javne nabavke, otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 18. decembra 2013. godine, a privremeno zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji 27. juna 2025. godine u Briselu, neće se staviti tačka dok Skupština ne da zeleno svjetlo za Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koje je Ministarstvo finansija u formi nacrta predložilo 28. decembra. – prenosi Dan.
Kako se navodi u Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026–2027, koji je nedavno preložilo Ministarstvo evropskih poslova, javne nabavke treba u još većoj mjeri uskladiti sa pravnom tekovinama EU.
Izmjenama u članu 209 propisuje se da nadzor nad sprovođenjem Zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo finansija, dok inspekcijski nadzor u odnosu na realizaciju ugovora o javnoj nabavci vrši inspektor za budžetsku kontrolu, u skladu sa ovim zakonom i propisima o budžetu.
Inspektoru za budžetsku kontrolu povjerena je i kontrola okvirnog sporazuma utvrđena tenderskom dokumentacijom, izborom najpovoljnije ponude i izabranom ponudom, u smislu praćenja toka trošenja budžetskih sredstava.
Ministarstvo finansija, kako piše u članu 210, vrši kompletni nadzor nad radom naručilaca javnih nabavki, kao i nad njihovim sporovođenjem. Resoru finansija daje se pravo i da prijavi državnom tužiocu ukoliko postoji sumnja da je u postupku javne nabavke učinjeno krivično djelo.
Jedna od novina je i da je naručilac dužan da vrši istraživanja tržišta radi utvrđivanja procijenjene vrijednosti predmeta nabavke najmanje deset dana prije pokretanja postupka javne nabavke.
Ukoliko dvije ili više ponuda imaju jednak broj bodova po osnovu kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, kao ekonomski najpovoljnija ponuda biće izabrana ponuda koja je pristigla ranije, jedna je od novina u sistemu javnih nabavki.
Takođe, ako su informacije ili dokumentacija koje je dostavio ponuđač nepotpuni, netačni ili se takvima čine, ili ako nedostaju određeni dokumenti, naručilac može, poštujući načela javne nabavke, zahtijevati od tog privrednog subjekta da dopuni, razjasni, upotpuni ili dostavi potrebne informacije ili dokumentaciju u roku koji je odredio naručilac, koji ne može biti kraći od pet dana.
Ukoliko ne primijeni pravo na traženje dodatnih informacija, naručilac je po novom zakonu dužan da tu odluku obrazloži.
– Rezultate sprovedenog istraživanja tržišta iz stava 2 ovog člana (85) naručilac objavljuje javno u dokumentaciji postupka javne nabavke na ESJN – precizirano je u dokumentu.
Propisuje se i da je naručilac dužan da uspostavi i primjenjuje antikorupcijske mjere koje obuhvataju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima od korupcije u javnim nabavkama; procedure za prevenciju i kontrolu podređenosti javnog interesa privatnom. Takođe, dužan je i da obezbijedi edukaciju zaposlenih o sprečavanju korupcije, etici i profesionalnom ponašanju, kao i procedure za anonimnu prijavu nepravilnostii sumnji na koruptivne aktivnosti putem elektronskog sistema javnih nabavki (ESJN).
Jedna od novina je i da je naručilac dužan da iz redova zaposlenih ovlasti jedno lice koje se bavi javnim nabavkama. To lice mora imati završen VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacije, kao i sertifikat o položenom stručnom ispitu za rad na poslovima javnih nabavki.
Naručilac je dužan da Ministarstvu finansija dostavi rješenje o određivanju ovlašćenog službenika za javne nabavke.
– Ovlašćeni službenik za javne nabavke stara se o ispravnosti i svim uočenim nepravilnostima u javnim nabavkama kod naručioca – predviđeno je u članu 47.
Javna rasprava o ovom predlogu zakona počela je 28. januara, a primjedbe i mišljenja mogu se dostavljati do 22. februara.
