Na jučerašnjoj javnoj raspravi pred Ustavnim sudom šest pravnih eksperata iz Crne Gore i regiona ocijenilo je da se Sporazumom sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i nekretnina regulišu imovinska prava stranaca te da je u nadležnosti Ustavnog suda da ispituje njegovu ustavnost, kako u formalnom smislu, tako i meritorno. – prenosi Pobjeda.
Ova javna rasprava je zakazana nakon što su odbornik budvanskog parlamenta Đorđe Zenović i Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) podnijeli odvojene inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona kojim je ovaj sporazum ratifikovan, navodeći, između ostalog da je zakon, umjesto dvotrećinskom, usvojen prostom većinom.
Da se ovim propisom ne regulišu imovinska prava stranaca te da Ustavni sud nema pravo da ocjenjuje ustavnost međunarodnih sporazuma, smatraju u Vladi. Prema riječima ministarke javnih radova Majde Adžović, u prilog tom argumentu govori i dosadašnja višedecenijska praksa ovog suda.
Zenović takav stav Vlade vidi kao obesmišljavanje postojanja i Ustava i Ustavnog suda.
– Time bi se došlo u opasnu situaciju da bismo nekim bilateralnim sporazumom naše i neke države mogli da derogiramo ustavne obaveze. Ukoliko bi Ustavni sud odbacio ove inicijative i ostao na dosadašnjoj praksi, stvorila bi se opasna praksa za buduće djelovanje bilo koje vlade – kazao je Zenović dodajući da se međunarodni ugled mora sačuvati, ali ne po svaku cijenu.
Ukazao je da Ustav propisuje da je za donošenje zakona kojima se regulišu imovinska prava stranaca potrebna dvotrećinska većina, suprotno načinu na koji je ovaj zakon usvojen u parlamentu sa 41 glasom poslanika. Zenović ocjenjuje da će u skladu sa ovim Sporazumom strani entiteti moći sticati pravo svojine suprotno zakonu te da će to stvoriti diskriminaciju u odnosu na državljane drugih država.
– Paradoksalno je da skupštinski zakonodavni odbor ima veća ovlašćenja nego Ustavni sud, jer poslanici, koji često nijesu iz te struke, odlučuju da li je nešto u skladu sa Ustavom i zakonom. To je neprihvatljivo, a jedini i vrhovni organ koji može tumačiti Ustav je Ustavni sud i nijedna druga institucija – kazao je Zenović.
Istog je stava i zastupnik CZIP-a advokat Srđan Žarić koji smatra da je nesumnjivo riječ o imovinskim pravima investitora, dodajući da bi svaki investitor iz UAE imao pravo da traži naknadu štete ako se sporazum ne primijeni. Direktorica CZIP-a Jovana Janjušević je naglasila da je Crna Gora kao ekološka država potpisnica brojnih međunarodnih konvencija iz oblasti biodiverziteta i zaštite staništa, te da mora poštovati evropske direktive. Problematizuje i to što bi se investitorima ovim sporazumom dala mogućnost da sa državom pripremaju planska dokumenta.
– To znači da mogu derogirati zaštićena područja u Crnoj Gori te dobiti pravo na zakonske intervencije radi sprovođenja projekata, pa bi moglo doći i do toga da se ne rade procjene uticaja na životnu sredinu – ocijenila je Janjušević.
Adžović, pak, tvrdi da je Venecijanska komisija zauzela jasan stav da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog međunarodnog ugovora kroz ustavnu kontrolu može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
– Ustav Crne Gore, koji je potvrđen od Venecijanske komisije, ne daje nadležnost Ustavnom sudu da preispituje usklađenost međunarodnih ugovora sa Ustavom, pa bi udovoljavanje ovim inicijativima nanijelo štetne posljedice na pristupne pregovore sa EU – smatra Adžović.
Takvu praksu je, kako je dodala, Ustavni sud već zauzeo u predmetu oko pristupanja Crne Gore NATO pa se analognom primjenom tog pravnog stanovišta dolazi do zaključka da ni za ratifikaciju ovog sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina.
– Čak i kada bi Vlada pristala na tezu da se sporazumom uređuju svojinska prava stranca, što decidno spori, praksa Ustavnog suda jasno ukazuje da se odredba člana 91 Ustava kojom se propisuje dvotrećinska većina, odnosi na zakone kao što je zakon o svojinsko-pravnim odnosima, a nikako na zakon kojim se potvrđuje ovaj sporazum – navela je Adžović naglašavajući da se još nijesu stekli svi uslovi iz sporazuma da on stupi na snagu.
Prof. dr Vladimir Đurić iz Beograda je ocijenio da ova materija nije kvalitetno sistemski uređena, te da sama terminologija u Ustavu nije dosljedna, što je, kako smatra, tehnička greška. Sadržina sporazuma je, kako navodi Đurić, to što opredjeljuje kojom je većinom trebalo da bude potvrđen. Ovaj sporazum, kako je naveo, vidi kao „smišljenu smutnju“.
– Greška je Skupštine što je sve međunarodne ugovore ratifikovala najprostijom većinom, ali to ne treba da vezuje ruke Ustavnom sudu prilikom odlučivanju o ustavnosti ovog sporazuma. Sporazum je takav da se rađaju imovinska prava stranaca, pri čemu je ratifikacija morala biti izvršena dvotrećinskom većinom – smatra Đurić dodajući da bi Ustavni sud pravo za odlučivanje mogao da crpi iz uporednog iskustva Njemačke.
Prof. dr Maja Kostić-Mandić sa Pravnog fakulteta u Podgorici je kazala da je procedura u svim fazama usvajanja ovog sporazuma bila netransparentna i pravno upitna. Tvrdi i da je prilikom usvajanja Ustava 2007. godine jedna opoziciona partija kao uslov tražila da se eksplicitno navede da će se o pravima stranaca odlučivati dvotrećinskom većinom. Ocijenila je i da je ovim sporazumom Crna Gora na sebe preuzela prevelike obaveze, a nema načina da zaštiti svoje interese. Naglasila je i da na osnovu klauzule o najpovlašćenijoj naciji više država sa kojima Crna Gora ima potpisane sporazume može tužiti državu pred investicionom arbitražom što bi stvorilo višemilionske troškove. Na osnovu ovog sporazuma, kako je ocijenila Kostić-Mandić, davanjem povlašćenog položaja stranim investitorima može se uništiti domaća privreda.
Prof. dr Đorđe Gardašević iz Zagreba smatra da Ustavni sud mora preuzeti nadležnost da provjeri da li sporazum uređuje imovinska prava stranaca, bez ulaženja u to kako ga uređuje.
– Sud mora imati nadležnost da utvrdi o čemu se radi, pa ako se radi o imovinskim pravima stranaca, što smatram da jeste slučaj, to onda potpada pod član koji reguliše potrebnu dvotrećinsku većinu – ocijenio je Gardašević sporeći stav Vlade da je riječ o dva pravna akta, već da su zakon i međunarodni ugovor jedinstveni pravni akt.
Bivši sudija Ustavnog suda i prof. dr Nebojša Vučinić dijeli stav kolega naglašavajući da je opšti zaključak da se ne mogu razdvojiti formalno-pravna od suštinskih pitanja, što često radi i Evropski sud za ljudska prava.
– Često je teško donijeti zaključak o dopustivosti, a da se ne uđe u njen meritum, isti je slučaj ovdje. Ovo se ne može rješavati bez toga da se uđe u meritum rasprave, odnosno sadržinu sporazuma. Ovo je klasična ustavnopravna praznina, a ne vidim čija bi to nadležnost bila, ako ne Ustavnog suda da to ocijeni – smatra Vučinić, naglašavajući da je osnovna svrha suda da Ustav prilagodi promjenama životnih okolnosti.
Bivši predsjednik Ustavnog suda i prof. dr Mladen Vukčević je naglasio da sud nema mogućnost prethodne kontrole međunarodnih ugovora, te da sud ima naknadno pravo da ocjenjuje njihovu ustavnost.
– Na primjer, međunarodnim ugovorima bi se hipotetički mogla uspostaviti monarhija između UAE i Crne Gore. Znači li to da bi se sa 41 glasom mogao poništiti Ustav koji definiše da je Crna Gora republika? Znači li to da bi se zaobišlo referendumsko izjašnjavanje građana koji treba da odluče o promjeni? Zasigurno ne – kazao je Vukčević.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je kazala da će se sudije naknadno izjasniti o ovim inicijativama i o tome obavijestiti javnost. Javna rasprava povodom ocjene ustavnosti nekog propisa održana je u Ustavnom sudu nakon osam godina.
Jučerašnjom javnom raspravom nijesu bili zadovoljni u PES-u. Prvobitno je poslanik Darko Dragović, tokom trajanja rasprave, poručio da Ustavni sud nije „nadustavni“ organ već da je dužan da se kreće u granicama svoje nadležnosti. Naglasio je da Ustav ne propisuje pravo da sud cijeni jesu li međunarodni ugovori u skladu sa Ustavom niti svojim tumačenjem može širiti svoje nadležnosti.
Nedugo potom oglasio se i Vasilije Čarapić ocjenjujući da je riječ o „stručnoj raspravi“ koja više liči na organizovanu akciju čiji je cilj da se javnost navede na pogrešne zaključke nego na raspravu koja treba da pomogne u određenom pitanju. Na to, kako je dodao, ukazuje i odluka profesora Zorana Rašovića da odbije poziv za učešće.
– Jedan od ključnih eksperata koji je svoju tezu bazirao na tuđem zakonodavstvu, norme crnogorskog Ustava koje su u koliziji sa njegovom tezom naziva tehničkim greškama, što je jako opasan stav koji vjerovatno i odslikava njegov odnos prema Crnoj Gori – naveo je Čarapić na društvenoj mreži Iks.
