„Geoekonomska konfrontacija“ je najhitnija globalna prijetnja svijetu na kratak rok, rezultat je ankete iznijete u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Godišnji Izvještaj o globalnim rizicima te organizacije, objavljen danas, anketirao je više od 1.300 stručnjaka širom svijeta o najvećim rizicima po globalnu stabilnost. – prenosi RTCG.
Ukupno 18 odsto anketiranih identifikovalo je „geoekonomsku konfrontaciju“ – koja uključuje korišćenje trgovine, investicija, sankcija i industrijske politike kao strateškog oružja za ograničavanje geopolitičkih rivala i konsolidaciju sfera uticaja – kao najvjerovatniji okidač globalne krize u naredne dvije godine.
Sadia Zahidi, izvršna direktorka godišnjeg okupljanja WEF-a u Davosu u Švajcarskoj, koje počinje sljedeće nedjelje, navela je povećane carine, kontrole stranih investicija i strožu kontrolu snabdijevanja resursima poput kritičnih minerala kao primjere „geoekonomske konfrontacije“.
„To je kada ekonomski alati postaju u suštini oružje, a ne osnova za saradnju“, rekla je na onlajn konferenciji za novinare.
Iako izvještaj nije imenovao specifične zemlje, napredovanje ove kategorije sa devetog mjesta u prošlogodišnjem izvještaju na prvo mjesto odražava godinu obilježenu obnovljenim trgovinskim ratovima između suparničkih sila, izazvanim agresivnim carinama koje je administracija predsjednika Donalda Trampa u SAD nametnula trgovinskim partnerima.
Izvještaj navodi da rizik od geoekonomske konfrontacije raste kako svijet ulazi u novu „eru konkurencije“, u kojoj se ekonomski alati sve više koriste kao produžetak geopolitičke strategije, uz šire povlačenje iz multilateralizma.
„Protekcionizam, strateška industrijska politika i aktivan uticaj vlada na kritične lance snabdijevanja svi ukazuju na svijet koji postaje sve intenzivnije konkurentan“, navodi se u izvještaju.
Ekonomski rivaliteti dolaze u prvi plan, dodaje se, dok raste zabrinutost zbog „ekonomske recesije, rastuće inflacije i potencijalnih balona na tržištu, dok se zemlje suočavaju sa visokim dugovima i volatilnim tržištima“.
Izvještaj je dezinformacije i društvenu polarizaciju rangirao kao drugu i treću najhitniju prijetnju na kratak rok.
Ekološke zabrinutosti rangirane su kao najveća prijetnja u desetogodišnjem periodu, pri čemu se ekstremne vremenske pojave, gubitak biodiverziteta i kolaps ekosistema, kao i kritične promjene u zemaljskim sistemima, smatraju najtežim dugoročnim rizicima.
U saopštenju koje prati objavu izvještaja, Peter Giger, glavni direktor za rizike u osiguravajućoj kompaniji iz Ciriha i član savjetodavnog odbora izvještaja, rekao je da sa ovako „kompleksnom mješavinom međusobno povezanih rizika“, koji zahtijevaju pažnju, ozbiljne prijetnje poput rizika po kritičnu infrastrukturu djeluju „potcijenjeno“.
Anketa je poremećaje kritične infrastrukture – poput energetskih, vodnih i digitalnih sistema – ocijenila kao 22. po veličini rizik u naredne dvije godine i 23. u narednih 10 godina.
„To je zapanjujuće nisko za nešto tako fundamentalno za savremeni život“, rekao je Giger, nazivajući to „opasnim previdom“.
