Evropski parlament (EP) odlučio je juče da drugi put odloži glasanje o trgovinskom sporazumu Evropske unije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp uveo novu, opštu uvoznu carinu od 15%. – prenosi Forbes.
EP je raspravljao o zakonodavnim predlozima za ukidanje brojnih uvoznih dažbina EU na američku robu, što je ključni dio sporazuma postignutog prošlog jula u Turnberiju u Škotskoj, kao i o produženju nulte carine za američke jastoge, što je prvobitno dogovoreno s Trampom 2020. godine. Predlozi moraju dobiti odobrenje Evropskog parlamenta i vlada država članica EU.
Parlamentarni Odbor za međunarodnu trgovinu sada je odložio glasanje planirano za utorak. Predsjednik odbora Bernd Lange rekao je da bi nova, privremena američka carina mogla značiti veće namete za dio izvoza iz EU, te da niko ne zna šta će se desiti nakon isteka roka od 150 dana. Poslanici EU ponovo će se sastati 4. marta kako bi procijenili da li su Sjedinjene Države razjasnile situaciju i potvrdile posvećenost prošlogodišnjem dogovoru, prenosi Rojters (Reuters).
Ovo je druga takva obustava rada na sporazumu. Poslanici su prošlog mjeseca zaustavili postupak u znak protesta zbog Trampovih zahtjeva u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
Mnogi poslanici žalili su se da je sporazum neuravnotežen. Ipak, djelovalo je da su spremni da ga prihvate, ali uz uslove poput klauzule o isteku važenja nakon 18 mjeseci i mjera za reagovanje na eventualni nagli rast uvoza iz SAD.
Trgovinski sporazum predviđa američku carinsku stopu od 15% na većinu robe iz EU, izuzev proizvoda obuhvaćenih drugim, sektorskim carinama (poput čelika), dok bi na pojedine proizvode. kao što su avioni i rezervni djelovi. važila nulta carina. EU se obavezala da ukine uvozne dažbine na mnoge američke proizvode.
Nije jasno da li Trampova nova carina od 15% potiskuje odredbe sporazuma. Ako je tako, nulte carinske izuzetke EU mogla bi da izgubi. Nove carine mogle bi se, takođe, obračunavati povrh postojećih američkih „najpovlašćenijih“ (MFN) stopa, što nije slučaj u okviru EU–SAD dogovora. Tako bi, na primjer, za neke sireve novi namet od 15% mogao podići ukupnu carinu na oko 30%.
Lange je rekao da bi to moglo značiti da se oko 7–8% proizvoda iz EU suočava s carinama višim od stopa dogovorenih prošle godine.
