Euro je prema američkom dolaru na najvišem nivou od 2021. To ima i negativne posljedice za evropske kompanije i potrošače. Treba li Evropska centralna banka da interveniše? Američki dolar nastavlja snažno gubiti vrijednost prema važnim valutama čime se nastavlja trend iz 2025. Prošle godine američka valuta zabilježila je najveći pad u gotovo cijeloj deceniji. Pad prema različitim valutama iznosio je 2025. gotovo deset posto. Od početka 2026. godine pao je za dodatnih 2,6 posto. – prenosi SEEbiz.
Gubitak vrijednosti dolara ima učinke na euro i druge valute. Evropska jedinstvena valuta sada je prvi put od 2021. dosegla nivo od 1,20 američkih dolara. I britanska funta i japanski jen takođe su se popeli na nove najviše nivoe u odnosu na američku valutu.
Više ekonomista i analitičara trajni pad vrijednosti dolara pripisuje nedostatku povjerenja ulagača u američku valutu, s obzirom na to da nepredvidivost politike američkog predsjednika Donalda Trumpa i dalje izaziva zabrinutost. Postoji i mišljenje da Trump i mnogi članovi njegovog ekonomskog tima žele pad vrijednosti dolara, u nadi da bi to američki izvoz učinilo jeftinijim i time konkurentnijim.
Trump ne čini baš mnogo kako bi otklonio te špekulacije. Kada su ga pitali brine li ga slab dolar, odgovorio je: „Ne, mislim da je to sjajno.“
Stephen Miran, nekadašnji predsjednik Trumpovog Vijeća ekonomskih savjetnika, a sada član upravnog odbora američke centralne banke Fed, u novembru 2024. objavio je „Vodič za restrukturiranje globalnog trgovinskog sistema“. Carine i devalvacija dolara tu se navode kao važni instrumenti za smanjenje trgovinskog deficita SAD-a.
Zašto je pogođena eurozona?
Slabost dolara ne utiče samo na američku privredu, nego ima posljedice i za privredu eurozone i euro. Zajednička valuta 2025. je prema dolaru dobila 13 posto na vrijednosti – najveći rast od 2017.
Rast eura igra „važnu ulogu za privrednu aktivnost, tržište rada i finansijsko stanje domaćinstava“ u EU-u, kaže Jack Allen-Reynolds, zamjenik glavnog ekonomista za eurozonu u Capital Economicsu.
„Jači euro čini izvoz manje konkurentnim, što šteti proizvođačima u regiji“, rekao je Allen-Reynolds za DW. „S druge strane, uvoz postaje jeftiniji, što snižava cijene za potrošače.“
Daljnji rast eura prema dolaru mogao bi, međutim, kako kaže Ricardo Amaro, glavni ekonomista za eurozonu u Oxford Economicsu, narušiti konkurentnost evropskih kompanija koje mnogo izvoze u SAD.
„To se donekle nadoknađuje time što su američki proizvodi u Evropi jeftiniji“, kaže Amaro. U cjelini bi se, međutim, sadašnji kurs, ako takav ostane, negativno odrazio na rast u Evropi.
„Prema našim izračunima, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone ove bi godine bio oko 0,2 posto niži kada bi kurs euro-dolar ostao na sadašnjem nivou (od 1,20 USD), umjesto na nivou od 1,16 dolara, koja je nakon trgovinskog sporazuma EU-SAD krajem jula služila kao referentna tačka“, kaže Amaro za DW.
Mješovita slika za izvoznike
Zsolt Darvas ipak ističe da je evropski izvoz i u razdobljima kada je euro bio znatno jači nego danas nastavljao bilježiti dobre rezultate.
„Trenutna vrijednost od 1,20 dolara i dalje je ispod nivoa iz 2021. i znatno ispod raspona od 1,30 do 1,50 dolara, koji je bio čest od 2004. do 2014.“, kaže ovaj makroekonom think tanka Bruegel u Briselu za DW.
„Blagi pad dolara u posljednje vrijeme vjerovatno neće uzrokovati značajne privredne probleme u Europi“, rekao je Darvas. No budući da su izvoznici snažno pogođeni Trumpovom carinskom politikom, postoji bojazan da bi im nepovoljan kurs „mogao zadati još jedan udarac“.
Kompanije u berzanskom indeksu STOXX Europe 600, koji obuhvaća najvažnije evropske kompanije, prema Goldman Sachsu oko 30 posto svojih prihoda ostvaruju u SAD-u. Neke grane trpe zbog slabog dolara, farmaceutska i automobilska industrija su ugrožene, kaže Ricardo Amaro.
„S druge strane, ovisnost SAD-a o evropskim farmaceutskim proizvodima mogla bi ublažiti moguću štetu“, dodaje on.
Pročitajte još:
Jack Allen-Reynolds u međuvremenu upućuje na uopšteno slab izvoz eurozone posljednjih godina, posebno zbog jače konkurencije iz Kine u više sektora.
„Sumnjamo da će dosadašnji razvoj imati vrlo velik utjecaj na potražnju za evropskim izvozom“, kaže on, „ali sigurno neće biti od pomoći.“
Treba li ESB intervenirati?
Rast eura prema dolaru potaknuo je nagađanja o tome bi li Evropska centralna banka (ECB) trebala na neki način intervenisati.
Martin Kocher, guverner austrijske centralne banke, smatra nedavni rast eura „umjerenim“. Ako bi euro nastavio jačati, ECB bi morala intervenisati. Već sada ECB pokušava uticati na očekivanja tržišta, na primjer tako što visoki predstavnici ECB-a izjavljuju da „prate situaciju i izražavaju zabrinutost zbog nedavnih kretanja“, kaže Ricardo Amaro. „To otvara pitanje smanjenja kamatnih stopa i djeluje protiv jačanja eura.“
Ni Jack Allen-Reynolds ne vidi potrebu za djelovanjem na temelju dosadašnjih promjena kursa. Ipak vjeruje da bi daljnje promjene mogle dovesti do toga da ECB tokom ove godine smanji kamatne stope.
A Zsolt Darvas tvrdi da su trenutačni inflacijski učinci blizu nule i da nijedan sektor nije posebno ranjiv. „Kursevi su u posljednjim decenijama snažno oscilirali. Preduzeća su se prilagodila upravljanju mnogo većim oscilacijama od onih koje sada vidimo“, kaže Darvas.
