Prema najnovijem Programu ekonomskih reformi za period 2026–2028. godine, Crna Gora ulazi u fazu intenzivnog, ali kontrolisanog upravljanja javnim finansijama. Ključne projekcije ukazuju na to da će država, uprkos nominalnom rastu duga, zadržati fiskalnu stabilnost primjenom „zlatnog pravila“ – zaduživanja isključivo za otplate starih dugova i investiranje u strateške infrastrukturne projekte. – prenosi RTCG.
Analiza osnovnog scenarija pokazuje da će javni dug u 2025. godini iznositi 5.225,1 milion eura (64,3% BDP-a). Međutim, pažnju privlači projektovani skok u 2026. godini, kada se očekuje da će bruto javni dug dostići svoj vrhunac od 5.941,6 miliona eura, što predstavlja 69,4% BDP-a.
U Ministarstvu finansija pojašnjavaju da ovaj porast nije znak nekontrolisane potrošnje, već strateški manevar. Naime, država planira da u 2026. godini akumulira značajne depozite u iznosu od 906,6 miliona eura kako bi unaprijed obezbijedila sredstva za veliku otplatu duga koja dospijeva 2027. godine, a koja uključuje euroobveznice od 750 miliona eura.
„Za realniju sliku stanja finansija, izvori naglašavaju važnost neto javnog duga (dug umanjen za depozite). Dok bruto dug raste, neto javni dug će u 2026. godini iznositi znatno nižih 58,8% BDP-a. Projekcije za kraj perioda, tačnije 2028. godinu, predviđaju da će se javni dug stabilizovati na 63,8% BDP-a (nominalno 5.988,1 milion eura), dok će neto javni dug iznositi 61,7% BDP-a“, piše u Programu, koji je objavljen na sajtu Vlade.
Jedan od temelja ekonomske politike u ovom periodu je usmjerenost na razvoj. Planirano je da se država u prosjeku zadužuje oko 350 miliona eura godišnje isključivo za kapitalne, infrastrukturne i razvojne projekte. Među strateškim prioritetima izdvajaju se: izgradnja druge dionice autoputa Bar–Boljare (Andrijevica–Mateševo) i rekonstrukcija željeznice.
Tu su i javne usluge: ulaganja u obrazovanje, zdravstvo (izgradnja bolnica u Pljevljima i Podgorici) i digitalnu infrastrukturu, kao i projekti zaštite životne sredine i modernizacija odbrane, dodaje se u dokumentu.
Država nastavlja sa aktivnim upravljanjem rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika, posebno kod duga u dolarima za autoput, čime je učešće eura u ukupnom dugu dovedeno na visokih 99,7%, istaknuto je.
„Ovakav fiskalni okvir ima jasan cilj: ubrzanje ekonomske konvergencije i ispunjavanje obaveza za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine. Vlada poručuje da se sve tekuće obaveze pokrivaju iz tekućih prihoda, što potvrđuje ostvareni suficit tekuće potrošnje i snažnu fiskalnu disciplinu“, piše u dokumentu.
