Finalna verzija agrobudžeta je završena i poslata je na mišljenje Evropskoj komisiji – kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV). – prenosi Pobjeda.
To je, kako dodaju, sada obavezna procedura imajući u vidu da su nedavno zatvorena poglavlja 11 i 13 koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo.
– Pribavljaju se i mišljenja ostalih domaćih institucija i plan je da kompletna procedura bude završena do kraja marta – kazali su iz MPŠV.
Za 2025. godinu poljoprivrednicima je bilo opredijeljeno oko 77 miliona eura, od čega iz budžeta 56,5 miliona, iz donacija 11 miliona, dok je iz zaduženja bilo planirano dodatnih 9,5 miliona eura. Tako je za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo bilo predviđeno 53,8 miliona, za sprovođenje mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje 385.000, za zdravstvenu zaštitu životinja oko dva miliona, a za fitosanitarne mjere 201,6 hiljada eura.
Koliko će iznositi ovogodišnji budžet za poljoprivredu iz MPŠV još ne mogu da saopšte dok, kako navode, ne dobiju sve potrebne saglasnosti. Prošlogodišnjim poljoprivrednici uglavnom nijesu bili zadovoljni, posebno imajući u vidu da godinama pokušavaju da privole Vladu da se za poljoprivredu obezbijedi pet odsto državnog budžeta. Žalili su se i što je prošle godine agrobudžet predstavljen tek 1. aprila ocjenjujući da je to neprihvatlivo, jer ne mogu planirati proizvodnju ukoliko ne znaju na kakvu podršku mogu računati. Tada su iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore ukazali da država mora shvatiti da je poljoprivreda dinamičan proces koji zahtjeva pravovremene odluke i kontinuiranu podršku, a ne birokratska kašnjenja koja ugrožavaju cijelu proizvodnju. Sve su prilike da ni ove godine prije aprila neće imati informaciju na kakvu podršku mogu računati u proizvodnji.
Poljoprivrednici su krajem prošle godine u više navrata organizovali proteste, a posljednji put su sa desetak traktora i automobila na nekoliko sati blokirali bulevar pored zgrade Vlade. Tada su iz Poljoprivrednog klastera poručili da se bez agrobužeta od najmanje pet odsto ne može govoriti o razvoju te da je neophodno zaštititi domaću proizvodnju, obezbijediti ravnopravne uslove na tržištu i kontrolu uvoza. Ukazali su da je, izuzimajući sredstva iz evropskih fondova i isplatu staračkih naknada na koje ide značajan dio budžeta, za direktnu podršku preostalo oko 30 miliona što je manje od 0,8 odsto ukupnog državnog budžeta. Osim toga, kako su naveli, vrijednost uvoza hrane i pića se približava milijardi, od čega je samo na hranu u 2024. godini otišlo preko 772 miliona eura.
Ranije je Pobjedi iz resora Vladimira Jokovića rečeno da, iako trenutno direktna davanja crnogorskim poljoprivrednicima čine preko polovinu ukupnog agrobužeta, ulaskom Crne Gore u EU taj udio će morati znatno da se smanji. Navode da su tražili povećanja na određenim budžetskim linijama te da im je na pojedinim to i odoboreno. Najviše će, kako su kazali početkom godine, biti opredijeljeno za direktna davanja odnosno premije po hektaru, po grlu, litru proizvedenog mlijeka te za sir.
– Preporuka, ali i obaveza Crne Gore jeste da u trenutku pristupanja EU 2028. godine ovaj udio iznosi 13 odsto ukupnog budžeta. U narednom periodu neophodno je opredijeliti veća sredstva za ekosheme, kao i za povećanje iznosa premija za održivo korišćenje livada i pašnjaka – kazali su iz MPŠV dodajući da je dogovoreno da se zbog speficičnosti sektora, nivo premija za mlijeko zadrži na istom nivou.
Tada su kazali da zahtjev poljoprivrednika za povećanje agrobudžeta smatraju opravdanim u dijelu koji se odnosi na investicione mjere i na kreiranje mjera koje su u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom.
Pročitajte još:
– Formiranje budžeta trebalo bi biti koncipirano na osnovu baze poljoprivredne proizvodnje i planiranog broja aplikanata po pojedinim mjerama – kazali su ranije Pobjedi iz MPŠV.
Saglasni su da se domaća proizvodnja suočava sa brojnim poteškoćama kao što su visoke cijene inputa, ograničena upotreba mehanizacije na malim gazdinstvima i usitnjenost proizvodnje. Ocjenjuju da sve to direktno i negativno utiče na cijenu proizvoda.
– U narednom periodu poseban fokus biće stavljen na zaštitu proizvoda sa geografskom oznakom, formiranje kooperativa i zajednički nastup na tržištu, kako bi se obezbijedili kvalitet, kontinuitet i cjenovna konkurentnost. U pojedinim granama poljoprivredne proizvodnje Crna Gora ima komparativne prednosti, koje će biti prepoznate kroz mjere agrarne politike kao grane od posebnog značaja, uz aktivnosti usmjerene na povećanje obima njihove proizvodnje. U granama u kojima ne postoje komparativne prednosti, fokus će biti na transformaciji konvencionalnih proizvođača u organske, sa ciljem da proizvodi iz ovog segmenta postanu konkurentni na tržištu organskih proizvoda – kazali su iz MPŠV dodajući da je ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i udruživanje proizvođača od značaja za jačanje konkurentnosti u susret ulasku na jedinstveno evropsko tržište.
