Građanima Crne Gore nije nepoznat pojam kriptovaluta. Razumiju ga kao neku vrijednost koja je izražena digitalno. Ipak, ne postoji podatak koliko ljudi u Crnoj Gori raspolaže kriptovalutama,te da se konkretan broj investitora može saznati tek nakon uvođenja registra pružalaca usluga sa kripto imovinom i njihovog dostavljanja baze klijenata nadležnim državnim organima, kazao je za Biznis.me Risto Backović, magistar ekonomskih nauka i revizor finansijskih institucija.
Biznis.me: Koje mogućnosti daju kriptovalute?
Risto Backović: Kriptovalute daju mogućnost decentralizacije, odnosno slobode da možete da pošaljete gdje god i kad god transakciju drugom licu bez ikakvih ograničenja ili potencijalnih blokada. Takođe, kriptovalute omogućavaju da sačuvate svoj novac od inflacije, omogućavaju i veće kamatne stope na štednju nego što to čine finansijske institucije. Djelić Bitcoina možete kupiti i za 10 dolara, dok npr. dionicu Tesla korporacije ne možete, odnosno ne možete kupiti dio akcije jedino cijeli broj, što govori i o pogodnosti za investiranje u kriptovalute, bez obzira na početni ulog.
Biznis.me: Koji su nedostaci kriptovaluta?
R. Backović: Nedostaci su volatilnost cijena kriptovaluta koje nijesu stablecoin, u mnogim zemljama uključujući i našu, nedostatak dobre regulacije i samim tim podložnost početnika prevarama, postojanje velikog broja rizika za koje treba dosta znanja i iskustva kako bi se izbalansirali i minimizirali..Takođe, neki blockchaini uključujući i Bitcoinov i Etherov ne mogu da obrade toliko brzo i toliku količinu transakcija kao što to mogu baze podataka koje koriste banke, pa se smišljaju inovativna rješenja. Takođe, bitno je da ljudi znaju da ne mogu poništiti transakciju kada jednom prođe, nema centralnog entiteta koji bi mogao da odluči o valjanosti transakcije, sem pojedinca koji je šalje.
Biznis.me: Kako građani gledaju na tržište kriptovaluta, imaju li povjerenje?
R. Backović: U Crnoj Gori ljudima je najbitnija kratkoročna zarada, ali definitivno mnogi koji uđu na tržište kriptovaluta na taj način, vremenom shvate da se bogatstvo ne gleda kroz dolare ili druge fiat valute, nego da je sljedeći pogled na novčani kapital odnosno bogatstvo u Bitcoinu. Vrlo mali broj ljudi želi da zapravo shvati vrline i mane ovog fenomena, više su kratkoročno nastrojeni.
Biznis.me: Da li banke imaju uticaj na tržište kriptovaluta?
R. Backović: Banke nemaju kontrolnu ulogu u svijetu kriptovaluta, barem ne u svijetu najvećih kriptovaluta. Banke su u poziciji kao i svi ostali koji ih posjeduju. Mogu ih posmatrati kao investicioni asset ili inicirati plaćanje njima, ali ni na koji način se ne može desiti da npr. banka zabrani neku transakciju u kriptovalutama. Jedino u slučaju da držite svoje kriptovalute na računu kod banke (odnosno vlasništvo nad kriptovalutama ste prepustili banci).
Biznis.me: Sa Vašeg naučnog stanovišta, zašto su nastale kriptovalute?
R. Backović: Bitcoin je nastao kao odgovor ljudi na finansijsku krizu 2008. godine koja je prouzrokovana krahom banaka i tržišta nekretnina. Nakon nepovjerenja koje su izazvale banke i finansijske institucije, ljudi su tražili alternativu i tadašanja inovacija Bitcoin je nastao kao alternativa za izgubljeno povjerenje i iskristalisao se kao digitalno zlato koje, za razliku do dolara, glavne rezervne valute kroz protok vremena ima sve veću vrijednost. Samim tim, ljudi su uvidjeli način na koji će njihov zarađeni novac ne samo ostati sačuvan, već će biti kroz protok vremena i oplođen.
Biznis.me: U kakvoj su sprezi kriptovalute sa inflacijom?
R. Backović: Ekonomija kao nauka je utvrdila da bilo koja količina novca može služiti kao sredstvo plaćanja, odnosno Bitcoin koji je djeljiv u milion djelova definitivno može biti sredstvo plaćanja jer i njegov najsitniji dio, satoši ima vrijednost. Bitcoin trenutno postoji malo manje od 20 miliona, a u sljedećih 120 godina će biti izrudaren i posljednji milion Bitcoina. Samim tim, što ga nastaje sve manje i manje, vidimo deflatorni karatker Bitcoina, a čega ima sve manje i manje njegova vrijednost raste“, objašnjava Backović i naglašava da svake četiri godine se dešava Bitcoin halving koji prepolovljava nagradu rudara, odnosno iskopavanjem jednog bloka Bitcoina, u sljedećem halvingu neće nastati 3,125 Bitcoina, već duplo manje.
Biznis.me: Što je bitcoin i blockchain?
R. Backović: Bitcoin je kriptovaluta, odnosno Bitcoin predstavlja valutu čija vrijednost dolazi isključivo iz povjerenja ljudi, investitora. Bitcoinova vrijednost ne proizilazi iz zlata ili proizvoda i usluga, što bi reprezentovalo njegovu vrijednost. Blockchain je tehnologija koja omogućava prenos kriptovaluta u vidu zapisa. Kao što se depozitni novac u bankama prebacuje s računa na račun pomoću baza podataka, tako se i kriptovalute prebacaju s walleta na wallet pomoću blockchaina.
Biznis.me: Ko upravlja kriptovalutama? Ko su „rudari“?
R. Backović: Ukoliko uzmemo za primjer Bitcoin i Ether, njima upravljaju svi oni koji su rudari odnosno validatori u njihovim blockchainima. Nema nekog centralnog entiteta koji određuje da li je nešto okej ili ne, već to rade nodovi (kompjuteri) u blockchain-u. Rudari su jedna vrsta tog kompjutera koja u blockchain tehnologiji pogađa jedinstveni broj blocka koji se trenutno rudari. Rudar koji pogodi taj broj dobija odgovarajuću nagradu u kriptovaluti. Validnost transakcija ne određuje rudar. To određuje drugi kompjuter – validator, koji ima za cilj da ukaže na relevantne transakcije i da se pobrine za to da svi imaju istu istoriju transakcija, odnosno ne može doći do različitih zapisa.
Biznis.me: Kakva je bezbjednost kriptovaluta? Gdje ih je najbolje čuvati?
Pročitajte još:
R. Backović: Bezbjednost kriptovaluta je izuzetna ali i ona zavisi od nivoa našeg znanja, opreznosti i disciplinovanosti. Imamo različite vrste kripto novčanika. Svaki novčanik koji ima izlaz na internet ima taj rizik cyber security-a. Ali ukoliko vi ne djelite na internetu ili uopšte u telefonu ili kompjuteru Vaš password, ne bi trebalo da dođe do bilo kakvih nebezbjednosti, ma koji wallet koristili. Tu treba imati u obziru da kada držite Vaše kriptovalute na nekoj mjenjačnici, da to nijesu Vaše kriptovalute, već te mjenjačnice, a da mjenjačnica vama pokazuje samo novčani bilans. Tu se javlja rizik propasti mjenjačnice, što ujedno može rezultirati gubitkom sredstava. Zato držite vase kriptovalute na crypto walletima i smanjite izloženost rizicima.
Biznis.me: Mogu li Bitcoin i kriptovalute zaživjeti kao sredstvo plaćanja?
R. Backović: Izuzetno je teško govoriti o tome da li će kriptovalute i Bitcoin postati sredstvo plaćanja, upravo zbog njihove volatilnosti. Kada koristimo sredstvo plaćanja mi podrazumijevamo da će novac u momentu slanja i primanja imati gotovo identičnu vrijednost. Tako da je teško platiti nešto Bitcoinom i kriptovalutama, ukoliko znamo da se može desiti pad od 5-6% u veoma kratkom roku. Naravno, za plaćanja postoje stablecoini koji drže vrijednost 1:1 u odnosu na fiat valutu, ali će prije sredstvo plaćanja postati digitalni euro ili dolar koji izda Centralna banka neke države. Bitcoin već služi kao sredstvo plaćanje pogotovo u onim zemjama koje nemaju sofisticiran finansijski sistem i kojima su devizne transakcije izrazito otežane ili nedostupne. To kriptovalute već riješavaju.
