Bader: U Crnoj Gori oko 100.000 stranaca. Stroža pravila mogu kočiti razvoj

Predsjednik Fondacije “Budućnost crnogorskog turizma” Majkl Bader ukazao je u razgovoru za “Dan” da strani državljani u Crnoj Gori predstavljaju važan dio društvenog i ekonomskog mozaika države, a da dostupni podaci pokazuju da oko 100.000 stranaca ima legalan boravak u zemlji.

On je istakao da stranci daju veliki doprinos Crnoj Gori i da godišnje u zemlju unesu oko milijardu eura.

“Istovremeno, desetine hiljada firmi u stranom vlasništvu doprinose ukupnoj dodatoj vrijednosti privrede, zapošljavaju domaće građane i plaćaju poreze i doprinose. Ukoliko bi se dio tih ljudi ili biznisa povukao, država bi mogla osjetiti smanjenje prihoda, potrošnje i investicionih aktivnosti. Uticalo bi se i na tržište nekretnina, turizam i širi ekonomski ekosistem”, kazao je Bader.

Naglašava da je jednako važno i pitanje reputacije, jer se države koje teže evropskim standardima obično trude da obezbijede pravnu sigurnost i predvidivost.

“Investitori, bez obzira na veličinu, cijene stabilnost i održivost propisa, pa iz tog razloga svaka promjena mora biti pažljivo pripremljena i jasno komunicirana”, dodao je Bader.

On u Crnoj Gori živi dugi niz godina i kaže da ovu zemlju smatra svojim domom. Komentarišuću najavaljene izmjene Zakona o strancijama, ističe da je važno da svako unapređenje zakonodavnog okvira bude usmjereno ka stvaranju stabilnog, predvidivog i pravednog sistema.

“U tom smislu, izdvojio bih nekoliko elemenata predloženih izmjena koje bi, po mom mišljenju, mogle biti dodatno razmotrene. Prvo, predlog da firme u stranom vlasništvu moraju imati tri zaposlena (od čega dva crnogorska državljanina) kako bi njihov osnivač mogao produžiti boravak može predstavljati izazov za manja preduzeća, posebno za start-apove i preduzetnike koji tek razvijaju svoje poslovanje. U brojnim evropskim zemljama kriterijumi se baziraju na stvarnom ekonomskom doprinosu – prometu, investicijama i urednom izmirivanju obaveza, a ne isključivo na formalnom broju zaposlenih. Drugo, ograničenje prisustva u zemlji od maksimalno 30 dana odsustva godišnje može biti teško izvodljivo za ljude koji posluju na međunarodnom nivou. Savremeni biznisi zahtijevaju česta putovanja, pa bi fleksibilniji pristup pomogao i privredi i državi da ostanu konkurentne. Treće, važno je da se smanji prostor za diskreciona tumačenja – na primjer, šta se smatra “opravdanim razlogom” za duže odsustvo. Investitori, zaposleni i porodice generalno žele jasna, predvidiva i jednako primjenjiva pravila, što je u skladu i sa evropskim praksama”, rekao je Bader.

On vjeruje da je većina stranaca došla u Crnu Goru iz pozitivnih razloga – zbog kvaliteta života, stabilnosti, poslovnih mogućnosti ili prirodnog ambijenta.

“Zato bi svaki propis koji uređuje njihov boravak trebalo da bude kreiran tako da ih motiviše da ostanu i dalje doprinose društvu. Prestrogi uslovi, posebno za male preduzetnike ili ljude koji rade onlajn, mogli bi dovesti do toga da neki od njih razmotre preseljenje u države sa fleksibilnijim režimima. To bi, dugoročno, moglo značiti manje ulaganja i manju potrošnju koja danas značajno doprinosi crnogorskoj ekonomiji. Treba voditi računa i o ljudskoj dimenziji: mnoge porodice stranaca ovdje su kupile nekretninu, njihova djeca pohađaju crnogorske škole i dobro su integrisana. Nagla i stroga promjena pravila može kod njih izazvati nesigurnost i osjećaj da se ne mogu dugoročno osloniti na stabilnost sistema”, ukazuje Bader.

Podsjeća da, prema informacijama dostupnim u medijima i javnim izvorima, u Crnoj Gori živi oko 100.000 stranih državljana, od čega oko 70.000 sa privremenim i oko 30.000 sa stalnim boravkom.

“Njihov doprinos privredi je značajan: procjenjuje se da strani držaljani kroz investicije, potrošnju i poslovanje unesu oko milijardu eura godišnje. Firme u stranom vlasništvu stvaraju oko 15 odsto ukupne dodate vrijednosti, a strani rezidenti čuvaju i znatne depozite u crnogorskim bankama. To jasno pokazuje da stranci ne predstavljaju marginalnu grupu, već relevantan faktor ekonomskog razvoja i stabilnosti”, zaključio je Bader.

Upitan za rješenja koja bi bila u obostranom interesu, sagovornik „Dana“ ističe da vjeruje da Crna Gora ima potencijal da oblikuje savremen, uravnotežen i evropski usklađen model migracione politike – model koji štiti državne interese, ali istovremeno prepoznaje doprinos stranaca.

“Najbolji pristup bio bi onaj koji se zasniva na nekoliko principa: jasnim i predvidivim pravilima, kriterijumima koji prate realni ekonomski doprinos, fleksibilnosti koja odgovara potrebama modernog tržišta i otvorenoj komunikaciji sa zajednicom stranaca. Stranci koji ovdje žive i rade žele da budu partneri Crne Gore u razvoju – i to jeste resurs koji država može mudro iskoristiti. Ako se postigne balans između interesa države i interesa ljudi koji u nju ulažu, dobit će biti zajednička”, zaključuje Bader.