Sektor elektroenergetike se godinama kretao puževim korakom. Međutim, vještačka inteligencija dovodi u pitanje taj poslovni model i primorava industriju da prihvati novu realnost: da se AI razvija mnogo brže od elektroenergetske infrastrukture. Nalazimo se na putanji sudara: data centri mogu da se izgrade za 144 dana, dok projekti prenosa električne energije traju od 15 do 20 godina. – prenosi Forbes.
Pored toga, AI uvodi nove rizike, uključujući operativne, sajberbezbjednosne i upravljačke izazove koje elektroprivrede ne smiju pogrešno procijeniti.
Te teme bile su u fokusu godišnje konferencije DTECH 2026 u San Dijegu, gdje je tokom panel-diskusije AI upoređivana sa vatrom u doba pećinskih ljudi. Rani ljudi su brzo shvatili da vatra može i da uništi sklonište i da održi život. Ali su se prilagodili i savladali vodeću „tehnologiju” svog vremena. Drugim riječima, AI ima potencijal da transformiše društvo – nabolje ili nagore.
„I dalje možete da zapalite kuću pomoću AI“, kaže Ben Gordon. On je viši potpredsjednik i glavni direktor za digitalne tehnologije u kompaniji Sempra. „Ali ako odvojite vrijeme da obučite ljude i da razviju zdrav respekt prema toj tehnologiji, mislim da ćemo je savladati. I da će učiniti svijet boljim“.
Rast potražnje za 47% do 2050.
Na primjer, dronovi pomažu ovoj kompaniji sa sjedištem u San Dijegu da zaštiti svoju teritoriju od šumskih požara, prikupljajući 5,5 miliona snimaka. U početku su bili tačni svega 40%, ali nakon što su inženjeri obučili dronove i prikupili velike količine podataka, postali su znatno precizniji. „Ako tome pristupate pametno, odgovorno i bez toga da vas zavara neki ‘magični trik’, mislim da možete postaviti prave procese kako biste to držali pod kontrolom na ispravan način“, dodaje Gordon.
Međutim, „Elvis je napustio zgradu“. To znači da je AI sada dio mejnstrima i čvrsto povezan sa međunarodnom ekonomijom. Elektroprivrede drže ključeve.
U tom kontekstu, očekuje se da će globalna potražnja za energijom porasti 47% do 2050. godine. I to će dodatno opteretiti infrastrukturu. AI će trošiti mnogo energije, ali će istovremeno skratiti vrijeme priključenja na mrežu i smanjiti troškove održavanja. Time će poboljšati ukupnu efikasnost elektroenergetskog sistema. Nekada se na mrežu povezivala po jedna velika elektrana svakih nekoliko godina. Danas, stotine malih solarnih i vjetroelektrana žele da se priključe svakog mjeseca, ali proces odobravanja to ne može da isprati. Lista čekanja projekata koji žele priključenje gotovo je velika kao ukupni kapacitet svih elektrana koje trenutno rade.
Možemo li vjerovati AI?
Brzina i troškovi su nesumnjivo veliki problemi. Džim Rob (Jim Robb), izvršni direktor Sjevernoameričke korporacije za pouzdanost elektroenergetskog sistema (NERC), nazvao je zaostatak u priključenjima „petostepenim alarmom“ za pouzdanost mreže.
Ipak, upozorio je i na opasnost slijepog povjerenja u tehnologiju. Veliki AI modeli mogu da proizvode uvjerljive rezultate čak i kada griješe. To je poznato kao „halucinacije“. Za elektroprivrede to može značiti da se pogrešne pretpostavke ugrađuju u alate za planiranje ili, računarskim rječnikom, u algoritme koji daju odgovore. Rob je uputio direktno upozorenje, zapitavši publiku: ako su AI sistemi tako pametni, zašto ne mogu da uoče sopstvene greške?
„To bi trebalo da bude standardna kontrola kvaliteta, ali nije. Kako da se nosimo sa halucinacijama?“, zapitao se naglas.
Halucinacije nisu uvijek očigledne. Kada se pojave u prognozama opterećenja, analizama priključenja ili scenarijima vanrednih situacija, mogu djelovati autoritativno – naročito za timove koji su već preopterećeni. Međutim, AI nije krajnja prijetnja. Menadžment može potcijeniti ljudsku intervenciju ili obeshrabriti zaposlene da postavljaju kritična pitanja.
Podjela posla između čovjeka i AI
Zato je mantra kompanije Amazon Web Services: „Ljudi su ti koji vode“. Na kraju krajeva, elektroprivrede obezbjeđuju da svjetla ostanu upaljena i da privreda funkcioniše. Te kompanije moraju imati uvid u sve – od neorezanih grana koje ruše dalekovode do složenih inženjerskih šema koje preusmjeravaju elektrone tokom zagušenja mreže. Uvođenje AI u te procese otvara teška pitanja o tome gdje podaci odlaze, kako se koriste i ko ih na kraju kontroliše.
„Jedna od stvari koje primjećujemo jeste da postoji ogromna količina podataka koju je ljudima teško u potpunosti da obrade“, rekao je Ben Wilson. On je direktor za energetske proizvode i rješenja u AWS-u, tokom okruglog stola. „Potrebna vam je pomoć AI, ali vi, kao čovjek, morate biti taj koji vodi u korišćenju tih podataka na efikasan i bezbjedan način. Od ljudi u svijetu bogatom podacima očekujemo da sve drže u glavi, a to jednostavno nije realno“.
Pročitajte još:
Zamolio je publiku da se prisjeti sedme knjige koju su pročitali prošle godine, njenih glavnih likova, tema i zaključaka. Na šta je jedan panelista odgovorio da se ne sjeća ni šta je jeo za večeru prethodne noći. Time je poenta bila jasna. AI obrađuje podatke, ali ljudi ih tumače i donose konačne odluke. Zapravo, sofisticirani alati analiziraju podatke daleko efikasnije.
Obrada podataka
Elektroprivrede se suočavaju sa ogromnim obimom informacija – redovima za priključenje, ograničenjima prenosa, proizvodnim profilima i regulatornim zahtjevima. Nijedan planski tim ne može realno da ih obradi bez pomoći. AI može da objedini te detalje, generiše scenarije i predloži opcije koje ljudi zatim procjenjuju.
Ta tehnologija je potrebna sada više nego ikad, s obzirom na očekivani rast potražnje za električnom energijom i potrebu za širenjem prenosne mreže – naročito dok se sprovodi dekarbonizacija i grade novi data centri. Zaključak panela bio je jasan: mreža mora da se razvija brzinom tehnologije koju napaja. Ili će sama postati prepreka ljudskom napretku.
„AI je alat koji planerima omogućava da dobiju preporuke za koje ranije nisu imali vremena da ih razviju“, rekao je Saša Vajntraub (Sasha Weintraub), izvršni potpredsjednik kompanije Duke Energy. „Preporuka i dalje mora da se izabere, pregleda i procijeni. Ono što je ranije trajalo nedjeljama ili mjesecima sada se može uraditi za dane ili sate. To je potpuno drugačiji način rada“.
AI će gotovo sigurno transformisati način na koji elektroprivrede planiraju, grade i upravljaju sistemima tokom naredne decenije. Zbog toga energetski sektor mora da pređe put od industrije koja je nekada bila oprezna prema prelaznim ulaganjima ka sektoru koji se sada na takve strategije oslanja. Gotovo svi procesi u elektroenergetici osmišljeni su za jedno drugo vrijeme. Danas je AI promijenio okolnosti. To su događaji koji će uticati ne samo na elektroprivrede, već i na globalne ekonomije.
