99 najuspješnijih velikih preduzeća uvećala prihode, na prvom mestu i ove godine EPCG

Poslovanje velikih preduzeća u Crnoj Gori karakterišu visoka koncentracija kapitala u nekoliko dominantnih sektora — prije svega u energetici, telekomunikacijama, turizmu, trgovini i finansijskim uslugama — kao i snažan uticaj državnog vlasništva u pojedinim strateškim oblastima. Ova preduzeća predstavljaju ključne stubove crnogorske privrede, s obzirom na to da zapošljavaju značajan dio radne snage i generišu najveći dio ukupnih prihoda i izvoza.

U praksi, njihovo poslovanje obeležavaju i određene strukturne slabosti: ograničeni domaći tržišni kapaciteti, zavisnost od uvoza i spoljnog finansiranja, kao i sezonalnost poslovanja u pojedinim granama, naročito u turizmu. Ipak, mnoga od njih pokazuju otpornost i prilagodljivost, posebno kroz digitalizaciju, modernizaciju upravljanja i orijentaciju ka održivom razvoju.

U poređenju sa velikim pravnim subjektima u Evropskoj uniji ili regionu Zapadnog Balkana, crnogorska velika preduzeća posluju u znatno manjim okvirima — kako po obimu kapitala, tako i po stepenu diverzifikacije i integracije u međunarodne lance vrijednosti.

Dok preduzeća u EU sve više ulažu u inovacije, istraživanje i razvoj, i zelenu tranziciju, crnogorski giganti tek započinju slične procese. Šansa za njihov dalji razvoj leži u jačanju regionalne saradnje, privlačenju stranih investicija i iskorišćavanju komparativnih prednosti zemlje — prije svega u energetskim potencijalima, obnovljivim izvorima energije i visoko kvalitetnom turizmu. Uz doslijednu podršku države u stvaranju predvidivog regulatornog okvira i podsticanju inovacija, crnogorska velika preduzeća mogu postati nosioci stabilnog i održivog rasta u jednoj maloj, ali otvorenoj ekonomiji.

Zvanična statistika

Prema zvaničnim podacima Monstata, u 2024. godini u Crnoj Gori bilo je registrovano 58.998 aktivnih poslovnih subjekata, što je porast od 9,1 odsto u odnosu na godinu dana ranije (54.094). Od ukupnog broja, preduzeća sa više od 250 zaposlenih činila su tek 0,1 odsto od ukupnog broja svih privrednih društava – odnosno bilo ih je tek 59. Njihov broj bio je isti i prije godinu dana.  

To znači da je struktura domaće privrede izrazito „mikro i mala” – čak 99,3 odsto je takvih preduzeća, dok je srednjih ukupno poslovalo 355.

Pa uprkos tome, zaključak statističara je da velika preduzeća doprinose znatno većem dijelu bruto dodate vrijednosti i investicija u nekim sektorima nego što njihov broj na prvi pogled sugeriše.

Veliki subjekti su relativno koncentrisani u kapitalno intenzivnijim granama (trgovinski lanci, industrija, energetika, infrastruktura, logistika), dok je mnogo malih subjekata u trgovačkim i turističko-ugostiteljskim dijelatnostima.

Šampioni među najvećima

Prema našem rangiranju, koje zbog primjene računovodstvene definicije, razlikuje od Monstatove statistike, prošle godine je u Crnoj Gori poslovalo 66 velikih preduzeća koja su ostvarila dobit, te nisu bila u blokadi računa. To je osam privrednih društava više nego na prijethodnom rangiranju, što takođe može da posluži kao jedan od pokazatelja za oporavak domaće privrede.

Tih 66 preduzeća u 2024. godini ostvarilo je zbirne prihode u iznosu od 4.870.943.689 eura i zbirnu neto dobit od 357.526.652 eura. I dok su prihodi značajno porasli za godini dana – za više od 730 miliona eura – dobit je zapravo pala za 48 miliona eura.

Rangirana preduzeća zapošljavala su ukupno 33.153 radnika, a njihova prosječna dodata vrijednost po zaposlenom iznosila je 47.631 euro.

Razlog sa zbirno smanjenu dobit treba tražiti u činjenici da je Elektroprovreda Crne Gore (EPCG) smanjila dobit sa 54,3 miliona eura iz 2023. na 10,96 miliona eura na kraju 2024. godine. No, uprkos tome, zahvaljući ostalim ključnim ponderima u jednačini za izračunavanje uspješnog poslovanja, EPCG je zadržala vodeću poziciju i ovaj put, sa dominantnim ukupnim prihodima od 429.211.728 eura.

Na drugom mjestu naše godišnje liste ponovo se nalazi trgovinski lanac Voli, sa 368.919.219 eura prihoda i 16,3 miliona eura dobiti, dok je treća Idea, sa 286.965.690 eura prihoda i 4,7 miliona eura dobiti.

Najveću pojedinačnu dobit na listi imala je Crnogorska komercijalna banka – 60.091.699 eura, dok je najveću dodatu vrijednost po zaposlenom imalo preduzeće za uvoz duvanskih proizvoda Plus, sa 142.152 eura.

Metodologija rangiranja

Pri rangiranju najuspješnijih velikih preduzeća u Crnoj Gori obuhvaćeni su ključni parametri poslovanja, izračunati na osnovu informacija iz godišnjih finansijskih izvještaja kompanija kojima raspolaže analitički partner CompanyWall.

Ti parametri su ukupni prihodi, neto dobit, dodata vrijednost po zaposlenom, indeks rasta prihoda u 2024. godini u odnosu na 2023 godinu, EBITDA u 2024. u odnosu na 2023. godinu, kao i kriterijum zaduženosti.

Nabrojani parametri su potom uvršteni u jedinstvenu matematičku formulu, gdje je svakom od njih dodjeljena različita ponderska vrijednost po važnosti. Primera radi, kriterijum dodate vrijednosti po zaposlenom imao je najjači ponder, pa potom dobit i rast dobiti, a zatim prihodi i rast prihoda. Cilj ovakvog načina izračunavanja je da se pronađe set parametara za dobijanje objektivne slike poslovanja velikih preduzeća u Crnoj Gori.