Svako ko je pokušao da kupi suvenir u zvaničnim prodavnicama na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Cortina suočio se sa problemom koji već duže brine evropske donosioce odluka – zavisnošću od stranih platnih provajdera i sve manjom ulogom gotovine. – prenosi portal Investitor.
Na osnovu sponzorskog ugovora s Međunarodnim olimpjskim komitetom (MOK), koji datira još iz 1986. i produžen je do 2032. godine, Visa je jedini kartični operater na Igrama. Na prodajnim mjestima stoje jasne poruke: „Plaćanje karticom? Prihvatamo samo Visa“, dok osoblje na licu mjesta nudi i prepaid kartice.
Digitalni euro kao alternativa već 2029?
Već na narednim Zimskim igrama u Francuskoj 2030. situacija bi mogla biti drugačija – ukoliko Evropska centralna banka (ECB) ostvari plan i lansira digitalni euro 2029. godine.
Savjet EU je u decembru podržao projekat, naglašavajući da bi digitalni euro bio „dostupan građanima i preduzećima za plaćanja bilo kada i bilo gdje u eurozoni“. Projekat je označen kao pitanje ekonomske bezbjednosti Evrope.
Za sada, tu univerzalnu ulogu i dalje ima gotovina. Međutim, evropski zakonodavci još rade na pravilima koja bi jasno propisala obavezno prihvatanje gotovine u prodavnicama i uslužnim djelatnostima – osim kod daljinskih plaćanja i automatizovanih servisa.
Gotovina opstaje, ali slabi
Organizatori Igara tvrde da se gotovina i dalje prihvata, te da su instalirani bankomati kako bi posjetioci mogli podizati novac. Ipak, realnost na terenu pokazuje drugačiji trend.
„Tata je otišao da podigne gotovinu. Vidjeli smo natpis, a nemamo Visa karticu“, rekla je Marta Mule, mlada italijanska novinarka, čekajući u dugom redu ispred glavne olimpijske prodavnice u Milanu.
Prema procjeni jednog prodavca, tek oko šestine kupaca plaća gotovinom, dok svi ostali koriste Visa kartice. Ljudi sve rjeđe nose novčanice u novčaniku.
Strateška zavisnost Evrope
Prema riječima člana Izvršnog odbora ECB-a, Pjera Čipolonea, međunarodni kartični sistemi poput Visa i Mastercard pokrivaju čak dvije trećine svih kartičnih transakcija u eurozoni.
„Moramo riješiti postojeće zavisnosti u maloprodajnim plaćanjima i preokrenuti trend“, poručio je Čipolone.
Iako su Olimpijske igre specifičan komercijalni događaj, primjer jasno pokazuje koliko je evropsko tržište plaćanja oslonjeno na američke sisteme.
Političke prepreke i promjena klime
ECB ne može izdati digitalni euro bez odgovarajućeg zakona na nivou EU. Legislativni prijedlog bio je blokiran u Evropskom parlamentu više od dvije godine zbog strahova da bi digitalni novčanik centralne banke mogao smanjiti depozite komercijalnih banaka ili potisnuti privatne platne sisteme.
Međutim, od decembra su i Evropski savjet i Evropski parlament dali punu podršku projektu.
Plan ECB-a je da digitalni euro funkcioniše i offline – slično gotovini – i online, te da bude dostupan za maloprodajna i veleprodajna plaćanja. Time bi se očuvala uloga novca centralne banke u digitalnoj ekonomiji.
