Cijena zlata pala je pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa, dok se rat na Bliskom istoku produžio u drugu sedmicu, a cijena nafte skočila je prema 120 dolara po barelu. – prenosi SEEbiz.
Cijena je pala za čak 3% na oko 5.015 dolara po unci, nakon prvog sedmičnog pada u više od mjesec dana, prije nego što je smanjilo neke gubitke. Veliki proizvođači nafte i plina u regiji Persijskog zaliva smanjili su proizvodnju jer američko-izraelski rat s Iranom nije pokazivao znakove rješenja, dok je dolar ojačao u odnosu na sve svoje glavne konkurente. Mjerač američke valute skočio je za čak 0,7%.
Povlačenje zlata „je inflacijsko čudovište koje savija dolar“, rekao je Hebe Chen, analitičar u Vantage Marketsu u Melbourneu. „Cijena nafte od 100 dolara aktivirala je lanac reakcija: energetski šok, inflacijska očekivanja, jači dolar, slabije zlato.“
Zlato je pod pritiskom jer nagli rast cijena sirove nafte podstiče strah od inflacije u SAD-u, povećavajući vjerovatnoću da će Federalne rezerve ostaviti kamatne stope nepromijenjenima duže vrijeme ili ih čak i povećati. Viši troškovi zaduživanja, kao i jači dolar, obično su negativni za plemenite metale, koji ne donose kamate. Zlato je takođe poslužilo kao izvor likvidnosti tokom sve dubljeg pada globalnih dionica.
„U razdobljima geopolitički uslovljenog tržišnog stresa, investitori ponekad prodaju imovinu poput zlata kako bi prikupili gotovinu“, rekao je Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corp. „Nakon što ta faza prođe, geopolitička neizvjesnost obično nastavlja podupirati potražnju za sigurnim utočištima tokom padova.“
