Novi trend na tržištu rada zabrinuo je kompanije širom svijeta, a 2026. godina je već nazvana godinom „osvetničkog otkaza“. To je fenomen u kojem zaposleni, nezadovoljni toksičnim radnim okruženjem, odlučuju da odmah napuste svoja radna mjesta, bez ikakve najave ili otkaznog roka. – prenosi portal Investitor.
Ovaj potez prati dva druga trenda u karijeri posljednjih godina: „tihi otkaz“ – praksa obavljanja minimuma posla kako bi se zadržala plata, i „glasni otkaz“ – kada zaposleni odlazi veoma javno, često uz bujicu kritika o poslu. Prema izvještaju portala za zapošljavanje Monster, skoro polovina američkih radnika priznaje da je posljednjih godina pribjegavala „odmazdnom otpuštanju“. Zanimljivo je da se na takav korak ne odlučuju samo mladi ljudi, već i mnogi iskusni zaposleni koji provedu više od dvije godine u kompaniji prije nego što dođu do tačke sloma.
Smatra se da ova praksa uglavnom proizilazi iz postavljanja granica prema toksičnim radnim mjestima, gdje nezadovoljstvo zaposlenih raste zbog problema sa rukovodstvom, radnim vremenom ili obimom posla.
„Iznenadne ostavke nijesu samo pojedinačni odlasci, već su upozoravajući signali koji bljeskaju kroz kulturu na radnom mjestu“, kaže Viki Salemi, stručnjak za karijeru u kompaniji Monster. „Kada radnici odu bez prethodne najave, to je često zato što su izgubili povjerenje u rukovodstvo ili osjećaju da se njihovi glasovi ne čuju.“
Izvještaj potvrđuje da su toksična radna mjesta, loše upravljanje i osjećaj potcijenjenosti glavni razlozi za trenutno otpuštanje, dok je samo 4% ispitanika navelo platu kao problem.
Iako niko ne može da krivi zaposlenog što je preuzeo kontrolu nad svojom karijerom, takvi odlasci imaju posljedice. Približno 60% američkih zaposlenih je reklo da su nakon „odmazdnog otpuštanja“ njihove kolege morale da preuzmu dodatni obim posla, piše Unilad.
Posljedice se osjećaju kroz kašnjenja projekata, preopterećenost preostalih zaposlenih i pad morala tima. Sve ovo može dodatno doprinijeti istom toksičnom radnom okruženju koje je izazvalo početni odlazak. Ipak, čak 90% zaposlenih bi podržalo kolegu koji odluči da napravi takav potez ako je to direktan odgovor na loše uslove rada.
Ključna preventivna mjera za kompanije je stvaranje pozitivnog i podsticajnog radnog okruženja sa stabilnim i pristupačnim rukovodstvom koje sluša brige zaposlenih i blagovremeno rješava probleme.
Izvještaj takođe predlaže uspostavljanje jasnog okvira za napredovanje u karijeri, nagrađivanje dugoročnog rada i uvažavanje jedinstvenih vještina i perspektiva svakog pojedinca. Pravedna i konkurentna plata je takođe važan faktor u zadržavanju zaposlenih.
„Na današnjem konkurentnom tržištu rada, proaktivno rješavanje ovih problema moglo bi značiti razliku između iznenadnog gubitka talenata, ili izgradnje lojalne, dugoročne radne snage“, zaključuje se u izvještaju.
Emili Baton-Linam, osnivačica konsultantske firme EBC, rekla je za Harpers Bazar da je „ključni savjet da ne donosite ishitrene odluke, posebno one vođene emocijama“.
„Uvijek savjetujem svojim klijentima da provedu vrijeme procjenjujući da li je napuštanje posla jedina opcija. Korisna vježba može biti da se zapitate šta uspjeh znači za vas i da istražite budući život koji želite da živite i kako vas posao koji sada radite može uzdići do toga“, navela je ona.
Ona takođe predlaže da razmislite o tome šta bi vas moglo motivisati da ostanete – više odgovornosti, fleksibilnosti, novca ili priznanja – i da o tome otvoreno razgovarate sa svojim poslodavcem kako biste vidjeli šta je moguće u vašoj trenutnoj ulozi.
