Vlada Crne Gore na današnjoj elektronskoj sjednici donijela je odluku o smanjenju akciza na gorivo za 50 odsto, kao dio paketa mjera usmjerenih na ublažavanje rasta cijena energenata i zaštitu standarda građana. Ovo je maksimalna mjera koju je Vlada mogla da preduzme po zakonu. Istovremeno, skraćen je obračunski period za formiranje cijena goriva sa 14 na 7 dana, što omogućava brže reagovanje na promjene na međunarodnom tržištu nafte. – prenosi Pobjeda.
Iz Vlade navode da su na telefonskoj sjednici donijeli maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana.
– Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU. I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru – navodi se u saopštenju.
Objašnjavaju da u praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 euro, dok će se litar benzina plaćati 1,51 euro umjesto 1,68eura.
– Uz ove mjere, građani Crne Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi. Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata – poručili su.
Prethodno je održan sastanak premijera i ministra energetike sa predstavnicima naftnih kompanija, na kojem je postignut dogovor da se radi na rješenju koje će obezbijediti da cijene goriva u Crnoj Gori budu među najnižima u regionu. Ključni elementi tog modela su upravo smanjenje akciza, ali i mehanizmi koji bi doprinijeli očuvanju životnog standarda građana i stabilnosti tržišta.
Očekuje se da će predložene mjere, ukoliko budu usvojene i sprovedene, imati direktan efekat na smanjenje maloprodajnih cijena goriva, ali i šire ekonomske tokove, kroz rasterećenje privrede i smanjenje inflatornih pritisaka. Vlada ovim potezom nastoji da odgovori na izazove rasta cijena energenata na globalnom nivou, uz istovremeno jačanje konkurentnosti domaćeg tržišta u odnosu na zemlje regiona.
