U Crnoj Gori je do sada predato oko 62.500 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, od čega je riješeno svega šest odsto, kazao je Nikola Ražnatović iz Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata gostujući u emisiji „Referat“ na RTV Podgorica.
Ražnatović je naveo da je teško dati podatak koliko je nelegalnih objekata na teritoriji Crne Gore, a da je od 2018. godine do jula 2025. godine predato 62.495 zahtjeva, od čega je 3.589 zahtjeva riješeno, što je oko šest odsto u odnosu na broj predatih zahtjeva.
„Javnost je mogla da vidi satelitske snimke objekata, a sljedeće godine radimo kontrolni snimak. Snimak od jula je bazični koji se neće mijenjati. Objekti izgrađeni nakon jula ove godine koji nemaju dozvolu, neće moći da se upišu u katastar, nakon čega će morati da se donese rješenje o njihovom rušenju. Ukoliko je objekat iz jula 2025. godine prepoznat kao objekat sa pločom, on će moći da se legalizuje“, naveo je Ražnatović.
On je kazao da ne može reći koliko je objekata na državnoj zemlji na teritoriji Podgorice izgrađeno jer ne raspolažu sa tim brojkama.
„S obzirom na to da se ortofoto snimak još uvijek obrađuje, a za obradu je potrebno oko šest mjeseci. Kada govorimo o nelegalnom graditelju, prva i osnovna stvar je da se taj objekat stavi na listu nepokretnosti, odnosno u katastru. Ukoliko nije upisan, mora se izraditi geodetski elaborat premjera izmjerenog stanja, sa tim elaboratom zajedno sa izjavom ovjerenom kod notara ide se u područnu jedinicu katastra i tu se podnosi kompletna dokumentacija. Nakon dobijanja rješenja o upisu bespravnog objekta u katastar, bespravni graditelj prikuplja dokumentaciju i odlazi u jedinicu lokalne samouprave kako bi predao zahtjev za legalizaciju“, pojasnio je on.
Kako je kazao, za izradu elaborata je potrebno izdvojiti oko 250 eura, zavisno od veličine objekta, te da ovjeravanje izjave kod notara izjave košta oko 7 i po eura, tj. za prvi korak je potrebno izdvojiti oko 300 eura sa svim taksama.
„Što se tiče dokumentacije koja se predaje u jedinicu lokalne samouprave, potrebno je popuniti Zahjev za legalizaciju, potrebno je dostaviti ponovo ovjeren elaborat iz katastra (kopija ili original), fotografije svih fasada i list nepokretnosti i to je sva potrebna dokumentacija za jedinicu lokalne samouprave. Oni imaju rok od 15 dana da vam odgovore na vaš zahtjev da li je dokumentacija kompletna, ukoliko nije imate rok od 90 dana za dostavljanje dopune dokumentacije bez koje neće moći da se dostavi rješenje za legalizaciju“, naveo je Ražnatović.
„Besplatne zone za legalizaciju su na seoskim područjima, svaka opština je donijela odluku o urbanim sanacijama, samo je potrebno prikupiti dokumentaciju i predati je. Kada govorimo o Glavnom gradu cijene se kreću od 150 eura u prvoj zoni, 30 – 40 eura u zoni 5, dok je u zoni 6, u prigradskim i seoskim naseljima cijena legalizacije je besplatna. Opštinskim odlukama o urbanoj sanaciji su zone tačno definisane. Zona A1 je uži centar grada, zona 1 je oko Pravnog fakulteta, Momišići su zona 2, kao i Zabjelo, a Donja Gorica je treća – četvrta zona“, pojasnio je on.
Kako je Ražnatović pojasnio, socijalna priča ovoga zakona jeste da za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata jedinice lokalne samouprave mogu odobriti popust od 50 odsto plaćanja.
„90 odsto je za socijalne slučajeve, a 20 odsto je za jednokratno plaćanje. Otkup samog zemljišta od države, može biti u 360 mjesečnih rata do 30 godina“, dodao je on.
Ražnatović je naveo da je ovako mali broj riješenih zahtjeva bio uslovljen donošenjem plana generalne regulacije, kao i da je 2021. godine tadašnje ministastvo odustalo od toga i to je dovelo do zastoja.
Objašnjava da Zakon nije definisao rokove za samu legalizaciju, već rok od šest mjeseci da ljudi koji nemaju upisan objekat u list nepokretnosti, predaju zahtjev. Taj rok ističe 14. februara, a ministar je na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore rekao da će taj rok biti produžen za još šest mjeseci.
Navodi da je zakon „krajnje uprošćen“ i da definiše da se može legalizovati svaki objekat koji ne ugrožava javnu infrastrukturu.
Direktorica Centra za legalizaciju nepokretnosti Željka Krivokapić-Milićević smatra da kontrola i promjena u prostoru mora biti ažurnija.
„U Crnoj Gori još nemamo precizne podatke koliko ljudi živi u nelegalnim objektima i koliko ima nelegalnih objekata, a svakodnevno se dešavaju promjene. Praktično su neuhvatljive ove promjene. Moramo imati ažurniju promjenu u prostoru. Tu su inspekcije, digitalni alati, dronovi, kao i prakse iz razvijenih zemalja koje se mogu primjeniti i kod nas. Dronovi mogu pomoći i kod inspekcije nelegalnih objekata“, kazala je Krivokapić-Milićević.
Ističe da najviše upita imaju iz Bara, kao i upita od ljudi koji su vlasnici nepokretnosti, ali nisu crnogorski državljani.
„Crna Gora je zemlja koja je i dalje u tranziciji i mora ojačati kadrove u Upravi za nekretnine i sekretarijatima za urbanizam po opštinama, a koji će obrađivati predmete. Mi trenutno nemamo dovoljno kadra i mora se jačati na tome“, istakla je Krivokapić-Milićević.
Prema njenim riječima, veća pažnja mora se posvetiti dijaspori i strancima, koji nisu dovoljno upoznati sa procesom legalizacije.
„Naša organizacija je tako i nastala – kada smo shvatili da ne postoji mjesto gdje će građani doći i naći nekoga ko može da im pomogne, sa pažnjom ih sasluša, pregledati orto foto, stanje upisa u katastar i dokumentaciju, kao i dati besplatan savjet. U Crnoj Gori se još ranije otvorila pandorina kutija. Planovi nisu više pratili stanje u prostoru i tu se pojavi problem. Država mora da ima senzibilitet prema građanima koji su gradili nelegalne objekte da bi isključivo imali krov nad glavom“, kazala je Krivokapić-Milićević.
Navodi da država nije dovoljno posvetila pažnje ovom problemu, kako marketinški, tako i administrativno, te da su građani nedovoljno informisani.
Gordan Grdinić, predstavnik mještana naselja Malo brdo je, kako ističe, sagradio kuću bez građevinske dozvole na državnom zemljištu.
„Kuću sam počeo da radim 1999. godine, 2002. sam uselio u kuću. Jedan sam od nelegalnih graditelja jer drugačije nisam mogao da riješim svoje stambeno pitanje. Već 2002. godine sam se obraćao direkciji za imovinu i da legalizujem objekat. Oni su mi tada rekli da se moja kuća nalazi u Park šumi, u zaštićenoj zoni, da nema DUP-a i da je nemoguće izvršiti legalizaciju”, rekao je Grdinić.
Grdinić ističe da treba odvojiti nelegalne graditelje na državnoj zemlji od nelegalnih graditelja na svojoj.
„Oni samo plaćaju tu urbanu sanaciju koja je sada po ovim uslovima i vrlo pristojna i sa popustima. Imaju i 50 odsto popusta ukoliko posjeduju samo tu nektetninu na teritoriji Crne Gore“, ističe Grdinić.
Sa druge strane, dodaje Grdinić, oni koji su gradili na državnom zemljištu imaju druge probleme.
„Nama je problem državno zemljište i otkup državnog zemljišta. Po struci sam geometar. Govoriću u brojkama. Cijena građevinskog zemljišta u zoni Momišići C (na vrhu Malog brda) za urbanističku parcelu, daću moj primjer,površine 677 m2 132 eura po kvadratu, znači to je 89. 364 eura. Urbana sanacija za objekat obračunava se po osnovu zone u kojoj se nalazi, dakle moja kuća ima 137 metara kvadratnih, to je 97, 63 eura po metru, što znači ukupno 13.570 eura, Kada saberete ove dvije cifre za zemljište i urbanu sanaciju iznos je 102. 934 eura. Pošto je moj objekat objekat osnovnog stanovanja imam i popust od 50 odsto i na kraju ja dolazim do cifre 96. 149 eura. Kada se to podijeli na 360 mjeseci ta rata iznosi 267 eura, što je daleko višeod 25 do 30 eura mjesečno o kojima govori minsitar Radunović“, kazao je Grdinić.
On navodi da se mora obezbijediti bolja infrastruktura, kao i kvalitetnije snabdijevanje strujom i vodom.
Grdinić je problematizovao i zone, odnosno cijenu, koja je godinama rasla i zbog velikog priliva stranih državljana.
„Nije istina da mi državi ništa ne plaćamo. Ove godine sam platio 252 eura porez državi za moj objekat, ali ne možemo da riješimo problem jer nas država ne razumije i nema sluha za nas, da nam da popuste ili subvencije za otkup zemljišta“, kazao je Grdinić.
Problematizovao je i član Zakona gdje se navodi da je potrebno obezbjeđivanje potraživanja, navodeći da ta stavka mora da se izbaci, jer su zalog objekti.
