Sve manji broj potrošača bira gotovinu, oslanjajući se umjesto toga na kartice i mobilna plaćanja. Ipak, za dio građana i u određenim sektorima – gotovina je i dalje kralj, ocjenjuje Euronews Business. Upotreba kovanica i novčanica širom Evrope kontinuirano opada, ali i dalje ostaje široko rasprostranjena. U mnogim zemljama eurozone gotovina je i dalje najčešći način plaćanja, kako po broju transakcija, tako i po njihovoj vrijednosti. – prenosi portal Investitor.
Prema istraživanju European Central Bank (ECB), median iznos gotovine koji građani eurozone nose u novčaniku iznosio je 59 eura u 2024. godini. Razlike među zemljama su značajne – od svega 35 eura u Holandiji, do čak 82 eura u Luksemburgu i na Kipru.
Među četiri najveće ekonomije EU, Njemačka prednjači sa medianom od 69 eura gotovine koju građani nose svakodnevno, dok je Francuska na začelju sa 50 eura. Italija je bliže donjem dijelu skale, dok je Španija nešto iznad prosjeka eurozone.
Govoreći za Euronews Business, profesor Jakub Górka sa University of Warsaw istakao je da je upotreba gotovine snažno oblikovana nacionalnom kulturom.
„Zemlje južne Evrope, sa toplijom klimom i navikom češćih direktnih, ličnih razmjena i trgovine, prirodno su više orijentisane ka gotovini. Nasuprot tome, sjeverne zemlje, poput skandinavskih, istorijski su brže prelazile na elektronsko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja“, rekao je Górka.
Gotovina u padu, ali i dalje dominantna
Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima (POS) u eurozoni postepeno se smanjuje. Broj transakcija u gotovini pao je za 27 procentnih poena – sa 79% u 2016. na 52% u 2024. godini.
U istom periodu, vrijednosni udio gotovine smanjen je sa 54% na 39%.
Ipak, nešto više od polovine svih transakcija u eurozoni (52%) i dalje je plaćeno gotovinom tokom 2024. godine. U 14 od 20 zemalja eurozone, gotovina je ostala najčešći način plaćanja. U oko polovine tih zemalja, njen udio se kretao između 45% i 55% svih transakcija.
Raspon je, međutim, vrlo širok – od svega 22% u Holandiji, do čak 67% na Malti. U Sloveniji, Austriji i Italiji udio gotovine prelazi 60%.
„U zemljama sa snažnim istorijskim osloncem na gotovinu – poput Njemačke, Austrije i Italije – fizički novac je duboko ukorijenjen u svakodnevnim transakcijama zbog dugogodišnjeg povjerenja u keš, iskustava sa bankarskim krizama, zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju“, rekao je Guillaume Lepecq, predsjednik organizacije CashEssentials, takođe za Euronews Business.
Kada je riječ o vrijednosti plaćanja, gotovina ima manji udio – 39% ukupne vrijednosti transakcija u eurozoni. Nacionalni udjeli variraju od 17% u Holandiji do 59% u Litvaniji.
Kartice, s druge strane, čine 39% ukupnog broja transakcija i čak 45% njihove vrijednosti. Istovremeno, ubrzano raste i upotreba pametnih telefona i satova za plaćanje.
Zašto su razlike među zemljama toliko velike?
Profesorica biznisa Olive McCarthy sa University College Cork smatra da razlike u upotrebi gotovine među državama proizilaze iz kombinacije društvenih, ekonomskih i kulturnih faktora.
„Razlozi uključuju različite nivoe prihvatanja gotovine, brzinu digitalne adopcije, ali i zabrinutost zbog privatnosti digitalnih plaćanja“, kazala je McCarthy.
Kao ilustrativne primjere navodi Holandiju i Finsku – dvije zemlje eurozone sa najnižim udjelom gotovinskih plaćanja i najmanjim medianim iznosom gotovine koju građani nose. U Holandiji samo 79% preduzeća prihvata gotovinu, što je ispod prosjeka eurozone. Posebno je izražen pad u ugostiteljstvu – udio restorana i kafića koji prihvataju gotovinu pao je sa 98% u 2021. na 85% u 2024. godini.
Finska, s druge strane, ima i najmanji udio malih i srednjih preduzeća koja preferiraju gotovinu – svega 8%.
„Nimalo iznenađujuće, obje zemlje spadaju među globalne lidere po nivou digitalne adopcije“, zaključila je McCarthy.
Jedan odgovor
Odredjen procenat ljudi ce dokle god bude bilo placanje gotovinom to koristiti