Globalna energetska kriza uzrokovana iranskim ratom jednaka je kombinovanoj snazi dva naftna šoka iz 1970-ih i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA). – prenosi SEEbiz.
Fatih Birol, izvršni direktor IEA, upozorio je da bi rastući uticaj mogao biti dodatno pogoršan poremećajima u „vitalnim arterijama globalne ekonomije“, uključujući petrohemikalije, gnojiva, sumpor i helijum.
Govoreći u australijskom Nacionalnom pres klubu u Canberri, Birol je rekao da su svjetski lideri u početku pogrešno procijenili dubinu problema na energetskim tržištima uzrokovanih američkim i izraelskim bombardovanjem Irana i zatvaranjem strateškog Hormuškog moreuza.
40 energetskih postrojenja teško ili vrlo teško oštećeno
Situacija je podstakla njegovu intervenciju prošle sedmice, kada je IEA pozvala na mjere na strani potražnje, kao što su povećanje broja zaposlenih koji rade od kuće, privremeno smanjenje ograničenja brzine na autoputevima i smanjenje vazdušnog saobraćaja.
Upozorio je da je najmanje 40 energetskih postrojenja u regiji Persijskog zaliva teško ili vrlo teško oštećeno, te da čak ni kraj sukoba ne bi odmah obnovio snabdijevanje energijom.
Birol je rekao da se u dvije krize 1973. i 1979. godine dnevno gubilo oko 5 miliona barela nafte. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine uklonila je oko 75 milijardi kubnih metara plina s međunarodnih tržišta.
Ali trenutna kriza, koja je započela bombardovanjem Teherana 28. februara, već predstavlja gubitak od 11 miliona barela nafte dnevno i oko 140 milijardi kubnih metara plina. Uoči sastanaka s australijskim premijerom Anthonyjem Albaneseom, Birol je novinarima rekao: „Ova kriza, u trenutnim okolnostima, zapravo su dvije naftne krize i jedna plinska kriza spojene u jednu.“
Trump daje rok od 48 sati za otvaranje Hormuškog tjesnac
Birol je 11. marta nadgledao puštanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, što je najveća hitna mjera u istoriji agencije.
Početkom 2026. godine, globalna tržišta nafte bila su prenatrpana, ali napadi na brodove u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte, uzrokovali su nestašice i rastuću zabrinutost širom svijeta.
Američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu 48 sati tokom vikenda da ponovo otvori moreuz za brodarstvo, upozoravajući Teheran da će se suočiti s uništenjem svoje energetske infrastrukture ako to ne učini. Rok ističe kasno večeras.
Pročitajte još:
Birol je rekao da je zatvaranje moreuza teško pogodilo azijsko-pacifičku regiju. „Najvažnije rješenje ovog problema je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza“, rekao je Birol. Kao odgovor na Trumpovu prijetnju, iranska vojska je saopštila da će ciljati energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju „koja pripadaju SAD-u i režimu u regiji“.
„Analizirat ćemo procjene tržišta“
Birol je rekao da razgovara sa svjetskim liderima u Aziji, Evropi i Sjevernoj Americi o još jednom mogućem oslobađanju hitnih zaliha nafte, napominjući da je početni potez pokrivao samo 20 posto ukupnih rezervi.
„Ako bude potrebno, možemo staviti više nafte na tržište, i sirove i derivata. Oslobađanje naših zaliha pomoći će smirivanju tržišta, ali to nije rješenje. To može samo ublažiti bol za ekonomiju“, rekao je.
Odbio je reći šta bi moglo izazvati novo oslobađanje. „Posmatraćemo okolnosti. Analiziraćemo procjene tržišta i razgovarati s našim državama članicama“, rekao je.
Na pitanje da li su zemlje koje zauzimaju defanzivni stav prema vlastitim zalihama goriva razlog za zabrinutost za globalnu ekonomiju, Birol je rekao da su takvi potezi problem u azijskim zemljama.
Promjene u zalihama dizela i mlaznog goriva već se osjećaju u Evropi, ali će povećana proizvodnja nafte u Kanadi i Meksiku pomoći. „Ne mislim da će bilo koja zemlja biti imuna na posljedice ove krize ako se nastavi razvijati u ovom smjeru, tako da je potreban globalni napor“, rekao je.
