Trampove carine pred Vrhovnim sudom. Kakve će posljedice imati za SAD, EU i Kinu ako se proglase nezakonitim?

Protivnici carina američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) konačno su dočekali svoj dan pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Američkih Država. Iako presuda možda neće biti donijeta još neko vrijeme, način na koji će sudije postavljati pitanja mogao bi da nagovijesti na koju se stranu naginju u ovom izuzetno važnom slučaju. – prenosi Forbes.

U srijedu je Vrhovni sud saslušao tužioce – dvanaest saveznih država pod demokratskom upravom i dvije grupe privatnih kompanija – te predstavnike Trampove administracije. Svaka će strana imati po 40 minuta da iznese svoje argumente, nakon čega će ih devet sudija zasuti pitanjima, piše Politiko (Politico).

Sud ima rok da donese odluku do kraja zasjedanja, do jula 2026, iako se neki od advokata koji su pokrenuli slučaj nadaju da će presuda stići ranije, imajući u vidu stvarni ekonomski efekat koji će imati. „Vrlo je razumno očekivati da će odluka biti donijeta prije kraja godine, ako ne i mnogo ranije“, izjavio je Džefri Švab (Jeffrey Schwab), viši pravni savjetnik u Centru za pravdu i slobodu (Liberty Justice Center), ustavnopravnoj organizaciji koja zastupa kompanije u ovom postupku.

Tri savezna suda već su presudila protiv Trampovog oslanjanja na 50 godina star zakon o vanrednim ovlašćenjima, na osnovu kojeg je uveo široke „recipročne“ carine, a zatim ih koristio za sklapanje trgovinskih sporazuma s Evropskom unijom, Japanom i drugim partnerima. Slučaj se ne odnosi na sektorske carine na proizvode poput čelika, aluminijuma ili automobila, koje su takođe bile predmet pregovora, ali su uvedene na osnovu drugog zakonskog mehanizma koji sada nije sporan.

Ako Vrhovni sud presudi da su carine koje je Tramp najavio u aprilu nezakonite, da li bi ti trgovinski sporazumi mogli da propadnu? Politiko je analizirao rizike.

Sjedinjene Američke Države

Procjena rizika: Mnogi pravni stručnjaci smatraju da postoji velika vjerovatnoća da će Vrhovni sud poništiti carine koje je Tramp uveo na osnovu Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (International Emergency Economic Powers Act – IEEPA) iz 1977, koji predsjedniku omogućava da „reguliše“ uvoz, ali ne i da eksplicitno nameće carine. – navodi Forbes.

Ipak, dio stručnjaka smatra da bi konzervativna većina u sudu mogla stati na Trampovu stranu, pozivajući se na široka predsjednička ovlašćenja u vođenju spoljne politike, koja bi, po tom tumačenju, mogla nadvladati zabrinutost zbog mogućeg prekoračenja izvršne vlasti, izraženu u ranijim presedanima.

Strategija ublažavanja posljedica: U najgorem scenariju za administraciju, Vrhovni sud mogao bi poništiti sve carine i naložiti povraćaj stotina milijardi dolara koje su kompanije i pojedinci već platili.

Čak i tada, Tramp bi mogao da iskoristi druga zakonska ovlašćenja kako bi ponovo uveo carine, uključujući odredbu 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine. Prema mišljenju libertarijanskog think tanka Cato Institute, ta odredba predsjedniku omogućava uvođenje globalne uvozne „doplate“ od 15 posto na razdoblje do 150 dana. Ipak, da bi produžio takvu mjeru, morao bi da dobije odobrenje Kongresa – što bi bilo teško ostvariti čak i uz republikansku većinu.

Tramp bi mogao i da se osloni na odredbu 301 istog zakona, koju je koristio u svom prvom mandatu za uvođenje širokih carina na kinesku robu, a nedavno i protiv Brazila. Za razliku od IEEPA-e, ova odredba zahtijeva formalnu istragu o postojanju nepoštene trgovinske prakse.

Još jedna opcija je odredba 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962, koja predsjedniku omogućava da ograniči uvoz ako se utvrdi da prijeti nacionalnoj bezbjednosti – osnov na koji se Tramp ranije pozivao kada je uveo carine na čelik, aluminijum, automobile, namještaj, bakar i druge sektore.

Tramp je u prošlosti koristio i tekuće istrage o farmaceutskim proizvodima i poluprovodnicima kao sredstvo pritiska na kompanije i države da prihvate njegove trgovinske uslove. Ministarstvo trgovine trenutno vodi istrage po odredbi 232 koje obuhvataju i kritične minerale, mlazne motore, vjetroturbine, robotiku i medicinske potrepštine, što ukazuje koliko široko tumačenje „nacionalne bezbjednosti“ omogućava otvaranje novih slučajeva.

Evropska unija

Procjena rizika: EU ne računa na Vrhovni sud SAD kao spas od Trampove osnovne carine od 15%, svjesna da, kako kaže briselski diplomatski cinizam, „ako američke carine ne uđu na vrata, ući će kroz prozor“.

„Čak i ako Vrhovni sud presudi da su te recipročne carine nezakonite, to ne znači automatski da će nestati. Postoje i druge pravne osnove“, upozorila je Sabin Vejand (Sabine Weyand), glavna trgovinska zvaničnica EU, pred evropskim parlamentarcima.

Brisel je posebno zabrinut zbog sektorskih carina na farmaceutske proizvode, automobile i čelik, uvedenih prema drugim zakonskim osnovama – prije svega po odredbi 232 – koje nisu obuhvaćene tekućim slučajem pred sudom.

Strategija ublažavanja posljedica: Evropska komisija pokušava da smiri situaciju s Vašingtonom i fokusira se na sprovođenje sporazuma koji je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) postigla s Trampom u njegovom golf odmaralištu Ternberi (Turnberry) u Škotskoj u julu, a koji je potvrđen zajedničkom izjavom mjesec kasnije.

Prema tom dogovoru, EU je pristala na „sveobuhvatnu“ carinu od 15% na većinu izvoza, pa bi – čak i ako Vrhovni sud poništi Trampove univerzalne carine – Brisel i dalje insistirao da ta gornja granica ostane na snazi.

Evropski parlament, koji mora da ratifikuje Ternberi sporazum, zauzeo je oštriji stav jer mnogi poslanici smatraju da je dogovor jednostrano povoljan za Vašington. Parlament traži da se u ugovor unese „sunset klauzula“, kojom bi se trajanje trgovinskih ustupaka ograničilo na Trampov predsjednički mandat, ali države članice za sada odbijaju taj prijedlog.

Ministar trgovine SAD Hauard Latnik (Howard Lutnick) pozvan je da 24. novembra prisustvuje sastanku evropskih ministara trgovine u Briselu, gdje će ključna tema biti implementacija postojećeg sporazuma i suzbijanje optužbi SAD da su evropski propisi diskriminatorni.

Kina

Procjena rizika: Kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) izašao je sa sastanka s Trampom u Južnoj Koreji prošle sedmice s američkim obećanjem da će prepoloviti 20-procentnu „vanrednu“ carinu uvedenu u martu kao kaznu zbog kineske uloge u američkoj opioidnoj krizi.

Potencijalna odluka Vrhovnog suda kojom bi se poništile preostale „vanredne“ carine na kineski uvoz – uključujući carinu na fentanil i dodatnu 10-procentnu „osnovnu“ dažbinu – ostavila bi Peking s prosječnom carinom od 25%.

Stručnjaci procjenjuju da bi sud mogao da donese podijeljenu odluku: poništavanje carina vezanih za trgovinski deficit, ali zadržavanje onih povezanih s borbom protiv narkotika.

Strategija ublažavanja posljedica: Iako bi potencijalno ukidanje dijela carina moglo da donese kratkotrajan predah Pekingu, Trampova administracija ima na raspolaganju više instrumenata da ih brzo nadomjesti.

Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika već je pokrenula istrage po odredbi 301 o kineskom poštovanju sporazuma „Faza jedan“ (Phase One) iz Trampovog prvog mandata, dok su paralelno otvorene i nove istrage po odredbi 232 koje se odnose na kineski uvoz farmaceutskih proizvoda, rijetkih minerala i vjetroturbina.

„Trampova administracija ima dovoljno mehanizama da koristi druge pravne instrumente ako IEEPA carine budu ukinute“, istakla je Emili Kilkris (Emily Kilcrease), bivša zamjenica pomoćnika američkog trgovinskog predstavnika. „Istraga po Fazi jedan već je aktivna i omogućiće im da brzo reaguju ako Vrhovni sud presudi protiv administracije“, dodala je ona na brifingu Centra za novu američku bezbjednost (Center for a New American Security). – zaključuje se u analizi Forbesa.