Očekuje se da će Termoelektrana (TE) Pljevlja biti u funkciji do 2040. godine, ali uz određeno smanjenje radnih sati tokom godine, navodi se u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Crne Gore (NEKP), koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade. U tom Vladinom dokumentu se navodi da je Hidroelektrana (HE) Komarnica trebala da bude u pogonu 2032. godine, a HE Kruševo do 2033. godine. Vlada je juče utvrdila i prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa. – prenosi Pobjeda.
Termoelektrana je posljednjih 40 godina najstabilniji izvor električne energije. TE sa HE Perućica i HE Piva pokriva više od 85 odsto domaće proizvodnje električne energije, dok pojedinačni udio Termoelektrane u godišnjoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori iznosi oko 40 odsto, a u 2022. godini dostizao je čak 47,4 odsto. Ove godine je TE Pljevlja bila van pogona od 1. aprila zbog ekološke rekonstrukcije.
Svim ovim elektranama upravlja državna elektroenergetska kompanija (EPCG).
U juče usvojenom NEKP-u se navodi da TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i pristupačnost električne energije u Crnoj Gori. Osim toga, kako se dodaje TE Pljevlja, direktno i indirektno utiče na više od 3.000 radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje.
– Elektroprivreda će proizvodnju električne energije i ubuduće oslanjati na TE Pljevlja, sve dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije. Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, cijena električne energije za potrošače bi značajno porasla – navodi se u NEKP-u.
Navedeno je da revidirana projektna dokumentacija i prateće garancije ukazuju da će ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja rezultirati ispunjenjem svih kriterijuma za dobijanje ekološke dozvole za rad.
– Ova rekonstrukcija nema za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, već samo zagađivača vazduha na propisane vrijednosti u skladu sa Zakonom o industrijskim emisijama, ali će zbog prirode projekta doći do povećanja energetske efikasnosti – piše u NEKP-u.
Dodaje se da je Osnovni cilj ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja ispunjavanje propisanih ograničenja za smanjenje emisija zagađivača vazduha za postrojenja tog tipa, a sve u cilju dobijanja integrisane dozvole za rad.
– Jasno je da će cijena električne energije proizvedene u TE Pljevlja u bliskoj budućnosti rasti zbog dodatnih troškova vezanih za cijenu ugljenika, ali će zbog velikog društvenog i ekonomskog uticaja, a takođe zbog očuvanja energetske sigurnosti, ostati u pogonu – kaže se u NEKP-u.
Nacionalnim energetskim i klimatskim planom je predviđena izrada plana pravedne tranzicije za region uglja Pljevlja. Svrha izrade tog plana je da, kao se navodi, sveobuhvatno odgovori na izazove koji proizilaze iz procesa prelaska regiona Pljevalja sa ekonomije zasnovane na uglju ka održivom, niskougljeničnom razvoju, a u skladu sa obavezama iz Uredbe (EU) 2018/1999. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, prilagođene za Energetsku zajednicu i Smjernica politike Energetske zajednice o pravednoj tranziciji.
– Izrada plana pravedne tranzicije ima za cilj da se njime identifikuju investicije za budući razvoj regiona uglja, sa fokusom na poboljšanju infrastrukture i alternativnom korišćenju zemljišta koje trenutno zauzimaju rudnici mrkolignitni ugalja, uz očuvanje pojedinih radnih mjesta i stvaranje novih, prekvalifikaciju i usavršavanje zaposlenih, ublažavanje socijalnih posljedica ukidanja uglja, diverzifikaciju izvora prihoda i osiguranje socijalne kohezije tokom cijele tranzicije, uz definisane troškove sprovođenja mjera predviđenih planom, subvencije za privlačenje ulaganja, kao i vremenske okvire za sprovođenje ulaganja – navodi se u NEKP-u.
U dokumentu se dodaje da su u toku značajne aktivnosti vezane za diversifikaciju izvora električne energije.
– Najveće interesovanje je za razvoj fotonaponskih elektrana, ali postoji i za izgradnju vjetroelektrana. Potrebno je naglasiti da je sama izvjesnost izgradnje diktirana od uslova na tržištu i izvodljivosti projekata. Kada su veliki proizvodni objekti u pitanju, analize priključenja su urađene za 22 fotonaponske elektrane (iznad 3300 MW instalisane snage) i pet vjetroelektrana (720 MW instalisane snage), a očekuje se još zainteresovanih. Dodatno, postoji interesovanje i za priključak na distributivnu mrežu (srednji napon) gdje su analize mogućnosti priključenja urađene za preko 50 potencijalnih uglavnom fotonaponskih elektrana (iznad 150 MW instalisane snage). Pomenuto interesovanje odnosi se na privatne investitore – piše u NEKP-u.
Navedeno je da je do sada završena izgradnja 32 mHE, koje obavljaju koncesionu djelatnost.
– Samo 2020. godine pušteno je u rad 13 malih hidroelektrana (mHE). Prije 2020. godine završeno je 15 mHE, dodatnih 11 u 2020. i šest u 2021. godini, od kojih sve rade kao povlašćeni proizvođači u skladu sa ugovorima o koncesiji – kaže se u dokumentu.
Navedeno je da najdominantnije učešće u proizvodnji električne energije imaju dvije velike HE Perućica i Piva, ali TE Pljevlja takođe ima veoma značajno učešće u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije.
– Niski proizvodni troškovi i visoka fleksibilnost proizvodnje koji karakterišu dvije velike HE čine ih izuzetno značajnim za sigurnost snabdijevanja električnom energijom ali i za integraciju novih obnovljivih izvora koje karakteriše varijabilna proizvodnja niske upravljivosti. Mana im je zavisnost od hidrološke situacije, a u prethodnim godinama je ona bila povoljna (rast udjela HE u ukupnoj proizvodnji). S druge strane, TE Pljevlja predstavlja siguran izvor napajanja pa na taj način uz pomenute HE čine temelj sigurnog snabdijevanja električnom energijom. Male HE daju doprinos ali ne predstavljaju značajnu alternativu. Potencijalno odustajanje od rada TE Pljevlja i sve veći problemi sa nedostatkom padavina u vezi sa hidroelektranama jasno pokazuju da su širenje solarne energije i energije vjetra važni ciljevi – poručuje se u NEKP-u.
Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao je, nakon jučerašnje sjednice Vlade na kojoj su razmatrani i usvojeni NEKP i prijedlog zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, da su u proteklih osam mjeseci uložili ogroman trud da privedu kraju dva ključna dokumenta na koja se čeka godinama i koja su od presudnog značaja za evropske obaveze.
– Usvojili smo Nacionalni energetski i klimatski plan, krovnu strategiju koja jasno određuje gdje Crna Gora treba da bude 2030. godine: 55 odsto manje emisija, najmanje 50 odsto obnovljivih izvora energije (OIE) i snažan napredak u energetskoj efikasnosti – naveo je Šahmanović.
To je, prema njegovim riječima, plan koji omogućava nove investicije, nove elektrane iz OIE, modernu mrežnu infrastrukturu i sigurnu tranziciju Pljevalja.
On je dodao i da je prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, jedan od najvažnijih zakona u oblasti energetike u ovom mandatu. On je rekao da to nije samo tehničko pitanje.
– Taj zakon nam otvara vrata jedinstvenom evropskom tržištu, direktno utiče na zatvaranje Poglavlja 15 i daje puni smisao povezivanju sa Italijom i tržištem Evropske unije – istakao je Šahmanović.
To, kako je dodao, znači veću sigurnost snabdijevanja, bolju konkurenciju, stabilnije cijene i bolju poziciju crnogorske privrede.
– Posebno mi je važno što je najnoviji Izvještaj Evropske komisije potvrdio da smo ostvarili napredak, a odluke Vlade to najbolje potvrđuju. Ovo su temelji energetski sigurnije, modernije i evropske Crne Gore i imamo razloga da budemo zadovoljni napretkom koji smo ostvarili – poručio je Šahmanović.
Kako su kazali iz Ministarstva energetike i rudarstva, usvajanjem ta dva strateška dokumenta, Crna Gora pravi snažan iskorak u procesu usklađivanja sa evropskim energetskim pravilima.
– Nacionalni energetski i klimatski plan prvi put integriše energetske, klimatske i razvojne politike u jedinstven okvir, daje jasne ciljeve i mjerljive rezultate i postavlja temelje dugoročne energetske tranzicije Crne Gore – kaže se u saopštenju.
Navodi se da će njegova implementacija omogućiti brži razvoj obnovljivih izvora, modernizaciju elektroenergetske infrastrukture, veću energetsku efikasnost, kao i efikasnije upravljanje emisijama i klimatskim rizicima.
– Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa predstavlja najobimniju reformu energetskog zakonodavstva u posljednjoj deceniji, prelazak sa osnovnog regulatornog okvira na puni evropski sistem tržišnih, tehničkih i bezbjednosnih pravila – rekli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Time se, kako su dodali iz tog Vladinog resora, stvaraju preduslovi za učešće Crne Gore u mehanizmima zajedničkog evropskog tržišta, za jačanje energetske sigurnosti i za razvoj konkurentnog okruženja koje podstiče investicije.
– Ova dva dokumenta zajedno predstavljaju najvažniji reformski paket u sektoru energetike u posljednjim godinama, potpuno usklađen sa evropskom legislativom i strateškim prioritetima EU – kaže se u saopštenju.
Navodi se da oni jačaju kredibilitet Crne Gore u procesu pregovora, otvaraju nove ekonomske i razvojne mogućnosti i stvaraju temelje otpornog, modernog i održivog energetskog sistema.
U saopštenju se ističe da će Vlada i Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviti sprovođenje energetskih i klimatskih reformi, uz uvjerenje da će ostvareni napredak omogućiti još brže približavanje EU i sigurniju energetsku budućnost za građane i privredu.
