Ruski vlasnici pristali su da prodaju njihov dio vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji iznosi 56,15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović. Kome – još nije poznato. – prenosi BBC na srpskom.
Ime treće strane se ne saopštava zato što je riječ o poslovnim razgovorima ozbiljnih kompanija, kaže ministarka Đedović Handanović.
Dok oni ne budu gotovi, ili bar najvažniji detalji ne budu definisani, nije ozbiljno da se o tome priča, dodala je.
„Od javnosti se ništa ne krije“, izjavila je ministarka za RTS.
„Naš zahjtev je jasan – da rafinerija u Pančevu mora da nastavi rad i da se što prije obezbijedi novi dotok sirove nafte“.
U razgovoru za RTS, Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, kao potencijalne kupce NIS-a naveo je arapske zemlje, ali nije isključio ni evropske ili američke kompanije. Korišćenje deviznih rezervi za kupovinu NIS-a ne bi bila popularna mjera, kaže Bajatović.
„Ja znam da država ima dovoljno para na računu, najnepopularnija mjera su devizne rezerve i zlato. Da li je nama zlata vrijedno da NIS nastavi sa radom? Ja mislim da jeste“, rekao je.
Sudbina NIS-a, arterije privrednog organizma Srbije, mjesecima ‘visi u vazduhu’. Američke vlasti najavile su početkom godine uvođenje sankcija ruskim energetskim kompanijama – Surgunjeftu i Gaspromnjeftu – u namjeri da ograniče prihode kojim Moskva finansira rat u Ukrajini. Među njima je i NIS, u kojem je Gasprom, odnosno ćerka firma Gaspromnjeft, većinski vlasnik. Sankcije su odlagane više puta, da bi stupile na snagu u oktobru.
Bez dotoka nafte do 13. februara smo u potpunom kolapsu, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj sjednici vlade 16. novembra.
Kao rješenje su pominjane brojne opcije, manje ili više realne – od kupovine dijela vlasništva od ruskog Gaspromnjefta, preko stečaja, do nacionalizacije. Vučić je više puta rekao da se protivi nacionalizaciji – oduzimanju imovine.
„Ničiju imovinu nećemo da otimamo. Srbija ima rezerve, građani ne treba da brinu“, rekao je Vučić i nastavio:
„Odluku moramo da imamo za sedam dana… nemamo šta da čekamo“.
Vlasti u Moskvi su rekle da zajedno sa Beogradom „traže najbolje rješenje“ i da će se u toj potrazi „oslanjati na međuvladin sporazum iz 2008. godine“.
„U sadašnjim uslovima, mi i naši srpski partneri moramo da tražimo optimalno rješenje kako bismo prevazišli vještački izazvane probleme koje je stvorila američka administracija. Uvjereni smo da su naši srpski prijatelji, kao i mi, iskreno zainteresovani da zaštite našu bilateralnu saradnju od spoljnog miješanja“, izjavila je Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Ministarka Đedović Handanović sada kaže da je NIS preko advokata u SAD podneo zahtjev američkoj vladi, za produženje licence za rad, kako bi mogao da nastavi da doprema sirovu naftu, a rafinerija u Pančevu nastavi proizvodnju. Zbog svega što se desilo je ponudila i ostavku.
„Ne vidim način na koji možemo da prevaziđemo ovu situaciju, jer bez rafinerije u Pančevu ne možemo“, rekla je ranije.
„Od nje zavise čak i pekare“, dodala je.
Na vanrednoj sjednici Vlade Srbije doneta je odluka da se upravljanje gasnom infrastrukturom povjeri novom preduzeću, izjavila je Đedović Handanović.
„Srbijagas“ će nastaviti da snabdjeva tržište gasom i to će mu, kako kaže, biti glavna uloga u budućnosti.
„To je nešto što smo u elektroenergetskom sektoru već uradili, gdje imamo posebne kompanije koje se bave prenosom električne energije, proizvodnjom i distribucijom. Sad to isto radimo u gasnom sektoru i to je jedan reformski proces koji će prije svega doprineti da sektor bude uređeniji, a da i u budućnosti budemo sigurniji što se tiče i izgradnje novih gasovoda i snabdjevanja gasom“.
Dodala je da je vlada razmatrala i usvajanja zakona o nafti, gasu i obaveznim rezervama, ali i nabavke dodatne količine bezina i dizela. U prethodne dvije godine je povećan uvoz euro-dizela za 70.600 tona, čime su „stvoreni uslovi da budemo još bezbedni u slučaju nepredviđenih situacija“.
„Nastavljamo sa 38.000 tona benzina, kao i dodatnih 66.000 tona dizela“, rekla je Đedović Handanović.
BBC navodi da je istog dana kada je objavljena namjera Rusa da prodaju većinski udeo u NIS-u, guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je centralna banka dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja takozvanih sekundarnih sankcija, zbog NIS-a.
„Mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija je ozbiljna prijetnja“ i vrlo ozbiljno smo je shvatili, rekla je ona novinarima.
„Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje“, rekla je Tabaković na predstavljanju izvještaja o inflaciji.
Centralna banka Srbije nije dobila preciznije objašnjenje šta bi te sekundarne sankcije tačno značile, dodala je.
Od povratka u Bijelu kuću u januaru ove godine, američki predsjednik Donald Tramp donio je niz političkih i ekonomskih odluka kako bi, obrazlagao je, zaštitio privredu i interese SAD. To se prije svega odnosi na uvođenje novih, viših carina mnogim zemljama u svijetu, među kojima je i Srbija. Ali u posljednje vrijeme prijeti ili je nekim zemljama, poput Indije, uveo dodatne namete zbog poslovanja sa Rusijom. Indija je zbog trgovine sa ruskim partnerima žrtva tih sekundarnih sankcija.
Trampova administracija prijeti – ali to još nije potvrđeno – uvođenjem carina od čak 500 odsto svima koji trguju sa Rusijom.
Frustriran zbog neuspjelih pregovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koji se bližili četvrtoj godini, Tramp je počeo da kažnjava kako ruske firme, tako i iz neke iz drugih zemalja koje rade sa ruskim partnerima.
Nedavno su uvedene sankcije dvijema velikim ruskim naftnim kompanijama – Lukoilu i Rosnjeftu.
