Bliskoistočna kriza i ograničenje prolaza kroz Hormuški moreuz koštali su zemlje Persijskog zaliva do sada više od 50 milijardi dolara, prema turskoj novinskoj agenciji Anadolija, pozivajući se na analizu TESPAM-ovog centra za istraživanje energije sa sjedištem u Ankari, prenosi Poslovni.hr.
Između 27. februara i 30. marta, izvoz nafte iz Irana, Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina pao je za 36,4 posto na 7,833 miliona barela dnevno, prema analizi uticaja ograničenja prolaza kroz Hormuški moreuz na zemlje regije.
Prije početka sukoba, zemlje su izvozile 12,3 miliona barela dnevno, prema TESPAM-u.
Zemlje u regiji su od početka rata izgubile 15,3 milijarde dolara prihoda od nafte zbog smanjenog izvoza, izvijestila je Anadolija, pozivajući se na rezultate TESPAM-ove analize.
Kada se uključe poremećaji na tržištu tečnog prirodnog gasa (LNG), pomorski saobraćaj, šteta na energetskoj infrastrukturi i problemi u drugim sektorima, ukupni gubici za zemlje Perzijskog zaliva prelaze 50 milijardi dolara, prema analizi turskog think tanka.
Pored energetskih tržišta, sukob je takođe doveo do zastoja u regionalnoj ekonomiji, utičući na proizvodnju, infrastrukturu, logistiku, trgovinske rute, finansijski sektor i turizam, napomenula je Anadolija.
„Najveći gubitnici u ovoj krizi su izvoznici Persijskog zaliva, azijski uvoznici nafte i LNG-a, tankeri i zemlje koje zavise od trgovine kroz Hormuški moreuz“, rekao je za Anadoliju šef TESPAM-a Oguzhan Akyener, govoreći o energetskim gubitnicima sukoba.
Istovremeno, nafta iz Centralne Azije, gas iz istočnog Mediterana, afrička proizvodnja nafte i američki LNG dobijaju na značaju, napomenuo je Akyener.
„Drugim riječima, globalni energetski sistem postaje sve fragmentisaniji i podijeljen na više polova“, zaključio je, upozoravajući na novi energetski poredak.
Pročitajte još:
Nakon američko-izraelskih napada, Iran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom i zabranio tranzit brodova povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima, što je dodatno povećalo geopolitičke tenzije.
Iranske vlasti tvrde da moreuz nije potpuno zatvoren, naglašavajući da brodovi „prijateljskih“ zemalja mogu prolaziti uz koordinaciju s mornaricom, što ukazuje na selektivan prolaz.
„Dozvolili smo zemljama koje smatramo prijateljskim da prođu kroz Hormuški moreuz – Kini, Rusiji, Indiji, Iraku i Pakistanu“, rekao je prošle sedmice iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, prema izvještaju novinske agencije Tasnim.
Irak, iranski susjed u Perzijskom zalivu, izvozio je 3,4 miliona barela nafte dnevno prije rata, a prihodi od nafte čine čak 90 posto državnog budžeta.
