Ulazak Bugarske u eurozonu potvrđuje vidljiv napredak njene ekonomije u posljednjoj deceniji, ali politička nestabilnost, korupcija i rastuće nepovjerenje javnosti ostaju ključni izazovi uoči uvođenja eura. Ulazak u eurozonu pokazuje kako se bugarska ekonomija značajno popravilo tokom posljednjih deset godina. Ipak, politička previranja, zajedno sa rastućim javnim bijesom zbog lošeg ekonomskog upravljanja i raširene korupcije, predstavljaju ozbiljan izazov za ovu zemlju, ocjenjuje Deutsche Welle (DW). – prenosi portal Investitor
Pristupanje monetarnoj uniji važna je prekretnica za državu jugoistočne Evrope koja je ušla u Evropsku uniju 2007. godine. Nakon priključenja Bugarske, samo šest od 27 članica EU ostaje izvan eurozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Danska.
Euro „nije samo valuta, već strateški izbor“ koji jača poziciju Bugarske u Evropi, poručio je bugarski premijer Rosen Željazkov na konferenciji u Sofiji u novembru. Na istom skupu, Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, istakla je da uvođenje eura „jača ekonomske temelje Bugarske, povećava otpornost na globalne šokove i pojačava njen glas u odlučivanju unutar eurozone“.
Kako funkcioniše bugarska ekonomija?
Bugarska nacionalna valuta, lev, vezana je za euro još od njegovog uvođenja 1999. godine. Sofija je formalno započela proces pristupanja eurozoni 2018, a lev je uključen u Evropski mehanizam deviznih kurseva (ERM II) u julu 2020. godine.
Evropska komisija i ministri finansija eurozone ranije ove godine dali su pozitivno mišljenje na kandidaturu Bugarske.
Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni: inflacija je pala na oko 2,8 odsto, sa gotovo 13 odsto u 2022. godini. Budžetski deficit i javni dug su niski – oko 3, odnosno 24 odsto BDP-a – i u skladu sa fiskalnim pravilima EU.
Izgledi za rast takođe su pozitivni. EU procjenjuje da će realni BDP Bugarske porasti oko 3 odsto ove godine, 2,7 odsto u 2026. i 2,1 odsto u 2027.
„Bugarska još ima mnogo da nadoknadi“
„Makroekonomski rezultati Bugarske bili su stabilni, ali su rast i sustizanje razvijenijih ekonomija bili ispod potencijala“, ocjenjuje Guntram Wolff iz briselskog think-tanka Bruegel.
Slično mišljenje dijeli i Norbert Beckmann iz Fondacije Konrad Adenauer u Bugarskoj, koji ističe da zemlja ispunjava sve kriterijume konvergencije, posebno naglašavajući veoma nizak nivo javnog duga.
„Ipak, struktura privrede i produktivnost i dalje zaostaju, a prosječne zarade u Bugarskoj iznose tek oko 59 odsto prosjeka EU“, upozorava Beckmann.
Stručnjaci naglašavaju da bugarske vlasti ne bi smjele popustiti fiskalnu disciplinu nakon uvođenja eura. Prekomjerna potrošnja i rast deficita mogli bi, kako upozoravaju, dugoročno destabilizovati ekonomiju, iako je rizik trenutno ograničen zbog niskog duga.
Politika i korupcija kao najveća prijetnja
Najveći izazov, međutim, ostaje politička nestabilnost. Bugarska se, prema Indeksu percepcije korupcije Transparency International, nalazi među najkorumpiranijim državama EU.
Zemlja je od 2021. godine održala čak sedam parlamentarnih izbora, a novi su vrlo izvjesni. Vlada premijera Željazkova podnijela je ostavku u decembru nakon masovnih protesta zbog korupcije i planiranih poreskih opterećenja. Iako je sporni budžet povučen, nezadovoljstvo građana i dalje traje, što dodatno narušava povjerenje investitora.
Podijeljena javnost oko eura
Istraživanja pokazuju da su građani Bugarske duboko podijeljeni oko uvođenja eura. Pristalice zajedničke valute vjeruju da će euro podstaći strane investicije, ukloniti troškove konverzije i ubrzati integraciju u jedinstveno tržište EU.
S druge strane, skeptici strahuju od rasta cijena i gubitka kontrole nad monetarnom politikom, koja bi prešla u nadležnost ECB-a u Frankfurtu. Dodatni problem predstavljaju dezinformacione kampanje, posebno one koje dolaze iz Rusije, a koje, kako upozoravaju analitičari, dodatno hrane anti-euro raspoloženje.
Bugarska u iščekivanju eura
„Ulaskom u eurozonu Bugarska se još čvršće veže za Zapadnu Evropu, što jača i samu Evropsku uniju“, ocjenjuje Wolff, uz poruku da će borba protiv korupcije i stranog hibridnog uticaja biti ključna u narednom periodu.
Uprkos čestim promjenama vlasti, euroskeptične snage u Bugarskoj i dalje su manjina, a politički konsenzus o evropskoj integraciji ostaje snažan.
„Ne postoji realan razlog da se vjeruje da će pristupanje Bugarske eurozoni na bilo koji način oslabiti euro“, zaključuju sagovornici DW-a.
