Sve veći sukob na Bliskom istoku predstavlja novi test za globalne centralne banke, jer strahovi od naftnog šoka i obnovljeni rizici inflacije komplikuju proračune kreatora politike za jačanje rasta. – prenosi SEEbiz.
Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak nakon što su SAD i Izrael tokom vikenda pokrenuli napade na Iran, ubivši iranskog vrhovnog vođu Alija Hosseinija Hamneija. Teheran je odgovorio raketnim napadima usmjerenim na više zemalja Persijskog zaliva.
Opasan rast cijena energenata
Promet tankera kroz Hormuški tjesnac, najkritičniju svjetsku prometnu tačku za pošiljke nafte, efektivno je zastao jer je prijetnja napada iz Irana odvratila brodove od prolaska tim plovnim putem.
Cijene sirove nafte Brent nastavile su četiri dana rasta, porastao je u srijedu za 1,6% na 82,76 dolara po barelu, lebdeći blizu najvišeg nivoa od januara 2025. Cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate takođe su porasle treći dan zaredom na 75,48 dolara.
Više cijene energije u konačnom bi se prenijele na potrošačke i proizvođačke cijene, posebno za privrede koje uveliko ovise o uvozu nafte s Bliskog istoka, zbog čega bi centralne banke morale ponovno procijeniti putanju svojih kamatnih stopa.
„Tekući sukob s Iranom učvršćuje argumente za mnoge centralne banke da zasad drže kamatne stope stabilnima“, rekao je tim ekonomista Nomure u bilješci u nedjelju.
Centralne banke u pripravnosti
Kako pojačane napetosti opterećuju privrednu aktivnost, kreatori politika žongliraju s delikatnim zadatkom balansiranja inflacijskog rizika s usporavanjem rasta.
Evropska centralna banka uhvaćena je u onome što ekonomisti ING-a nazivaju „pravom dilemom“, jer bi naftni šok mogao potaknuti već ionako ljepljivu inflaciju, dok bi njeni izgledi za rast slabili pod pritiskom viših američkih tarifa. Dodali su da bi „privreda eurozone morala pokazati jasnu otpornost da bi došlo do povećanja kamatnih stopa“.
Evropa uvozi gotovo svu svoju naftu i značajan udio ukapljenog prirodnog plina, što povećava rizik od dvostrukog energetskog i trgovinskog šoka, rekla je banka.
Član vijeća ESB-a Pierre Wunsch rekao je ove sedmice da će funkcioneri izbjegavati brzoplete reakcije na bilo kakve promjene cijena energije. „Ako to potraje duže, ako je porast cijena energije veći, onda ćemo morati pokrenuti naše modele i vidjeti što će se dogoditi“, rekao je Wunsch.
Inflacijski pritisci
Bivša ministrica finansija Janet Yellen izjavila je da bi sukob mogao uticati na američki privredni rast i podstaći inflacijske pritiske, sprječavajući Federalne rezerve da smanje kamatne stope.
„Nedavna situacija s Iranom stavlja Fed u još veću pripravnost, još više nevoljan za smanjenje kamatnih stopa nego što je bio prije nego što se ovo dogodilo“, rekla je Yellen u ponedjeljak.
Inflacija u SAD-u iznosila je 2,4% u januaru, iznad cilja FED-a od 2%. Yellen je upozorila da bi tarife predsjednika Donalda Trumpa mogle podstaći godišnju inflaciju na najmanje 3%.
Najnovije zaoštravanje dolazi nakon Trumpove aneksije Venezuele bogate naftom ranije ove godine i njegove prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, još jednom strateški značajnom rezervom energije.
Brent sirove nafte porastao je za 36% do sada ove godine, prema podacima LSEG-a, dok su WTI terminski ugovori bili 32% skuplji od srijede.
Globalno energetsko tržište suočava se s najgorim mogućim scenarijom, pri čemu bi dugotrajni poremećaji u tjesnacu potencijalno mogli podstaći cijene nafte Brent iznad 100 dolara po barelu, a cijene evropskog prirodnog plina premašiti 60 eura (70,17 dolara) po megavat-satu, prema Bank of America.
