Digitalni alati, vještačka inteligencija i pametna mehanizacija ubrzano mijenjaju način na koji se proizvodi hrana – povećavaju prinose, smanjuju troškove i čine farme konkurentnijim u vremenu klimatskih i tržišnih pritisaka. – prenosi portal Investitor.
Jake Leguee je farmer treće generacije iz Saskatchewana u Kanadi. Otkako je njegov djed 1956. godine kupio farmu od oko 17.000 hektara, porodica Leguee uzgaja uljanu repicu, pšenicu, lan i zelenu leblebiju.
Kao dijete, gledao je oca i đeda kako sate provode na traktoru, sijući i prskajući usjeve. Nakon dugih, vrućih dana, košulje su im bile natopljene znojem.
„Bilo je mnogo manje efikasno nego danas“, kaže Leguee. „Danas je tehnologija drastično unaprijedila posao koji radimo.“
Pametno prskanje umjesto „prekrivanja svega“
Kako bi ostao konkurentan, Leguee je uveo niz inovacija, posebno u dijelu prskanja usjeva. Uz softver i daljinske kamere montirane na njegov John Deere traktor, korov uklanja znatno preciznije – što je obavezan korak prije sjetve.
„Senzori prepoznaju korov i aktiviraju mlaznicu tačno na tom mjestu, dok se krećemo oko 25 kilometara na sat“, objašnjava Leguee.
Dodaje da tako značajno štedi pesticide, jer se mlaznice uključuju samo kada se detektuje korov, za razliku od ranijeg „pokrivnog“ prskanja cijelog polja.
Povrat investicije, kaže, često je vrlo visok.
„Postoje i jeftinija rješenja – recimo aplikacije koje vam pomažu da bolje vodite evidenciju. Ne mora svaka inovacija biti skupa mašina.“
Farmeri sve otvoreniji za nove tehnologije
To je lekcija koju sve više farmera širom Sjeverne Amerike prihvata. Istraživanje konsultantske kuće McKinsey iz 2024. godine pokazalo je da je 57% farmera u Sjevernoj Americi spremno da u naredne dvije godine isproba nove tehnologije za povećanje prinosa.
Izvještaj američkog ministarstva poljoprivrede iz 2022. navodi da se broj farmi u SAD smanjuje, ali da one koje opstaju postaju sve „tehnološki gušće“.
Od Excel tabela do specijalizovanih aplikacija
Norah Lake, vlasnica farme Sweetland Farms u američkoj saveznoj državi Vermont, kaže da uspješna poljoprivreda podrazumijeva stalno planiranje unaprijed – i vraćanje unazad.
Ranije je koristila Microsoft Excel kako bi unosila podatke o prinosima i upoređivala ih s prethodnim godinama.
„Željela sam da znam – ako zasadimo 30 metara brokolija, koliko zapravo dobijemo?“ objašnjava.
Danas koristi specijalizovani softver i aplikaciju kompanije Tend, koja joj omogućava da sve podatke vidi na telefonu ili računaru. Softver analizira unijete podatke i daje preporuke kako optimalno upravljati usjevima u narednoj sezoni.
„Možemo precizno izračunati koliko sjemena treba da naručimo na osnovu dužine redova koje planiramo da uberemo“, kaže Lake.
AI, sateliti i 20 godina vremenskih podataka
Ponuda tehnologija za poljoprivredu danas je ogromna. Švajcarski agro-tehnološki gigant Syngenta Group farmerima nudi softver Cropwise, koji koristi vještačku inteligenciju i satelitske snimke.
„Sistem može upozoriti farmera da treba da obiđe, recimo, jugoistočni dio parcele jer nešto nije u redu – poput pojave štetočina“, objašnjava Feroz Sheikh, glavni informatički direktor Syngente. „U model je ugrađeno i 20 godina vremenskih podataka, pa znamo koje kombinacije uslova vode kakvim ishodima.“
Na osnovu tih analiza, farmeri mogu na vrijeme zaštititi usjeve od, na primjer, iznenadnog mraza koji bi mogao uništiti veliki dio zasada.
U Njemačkoj, Jean-Pascal Lutze je osnovao startap NoMaze, čiji softver pomaže farmerima da razumiju kako će se različite kulture ponašati u određenim klimatskim uslovima. Alat se ove godine uvodi na tržište i zasniva se na terenskim testovima i simulacijama – od optimalne potrošnje vode do maksimalnog prinosa.
Može li tehnologija pojeftiniti hranu?
Ako se ove tehnologije pokažu efikasnim, korist bi mogli osjetiti i potrošači. Heather Darby, agronom i stručnjak za zemljište na Univerzitetu Vermont, kaže da veća proizvodnja znači i potencijalno niže cijene hrane.
„Ako farmeri dobiju alate koji im pomažu da izbjegnu propast usjeva, dobijamo stabilniji i sigurniji prehrambeni sistem“, kaže Darby.
Dodaje da mlađi farmeri brže prihvataju nove tehnologije, dok su stariji često skeptičniji. Ipak, poruka je jasna: promjene su neminovne.
„Kada bolje razmislite, mnoge farme su višemilionski biznisi koji izdržavaju više porodica. Moramo prihvatiti tehnologiju koja radi u našu korist“, kaže Darby.
Kako je jednom čula od kolege farmera: „Ako poljoprivredu tretirate kao biznis, to je sjajan način života. Ako je tretirate samo kao način života – to je užasan biznis.“
