Strane subvencije u Europskoj uniji (EU) nerijetko su se zadnjih godina pojavljivale kao tema s obzirom da su se mnoge evropske kompanije žalile kako one podrivaju ravnopravnost tržišne utakmice. Riječ je o finansijskim potporama vlada država koje nisu članice EU-a kompanijama koje posluju u EU-u. – prenosi financije.hr.
Od sredine 2023. godine počelo je u EU primjena regulative o stranim subvencijama (FSR) koja treba ispraviti poremećaje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, a Brisel je sada objavio konkretnije smjernice koje se tiču primjene te regulative.
“Zadnjih godina čini se da su strane subvencije stvorile poremećaj na evropskom unutrašnjem tržištu pružanjem primateljima nepoštene prednosti u slučaju akvizicija kompanija i dobivanja ugovora u okviru javne nabavke. Prije FSR-a subvencije koje su davale zemlje EU-a bile su pod strogim nadzorom u kontekstu evropskih pravila o državnim potporama, no subvencije iz trećih zemalja nisu bile provjeravane. Cilj FSR-a je pozabaviti se tim jazom i omogućiti Evropskoj komisiji da procijeni i ispravi eventualna kršenja ravnopravne tržišne utakmice izazvana stranim subvencijama”, poručuju iz Brisela.
U smjernicama je objašnjeno kako Evropska komisija utvrđuje je li strana subvencija uzrokovala narušavanje tržišnog takmičenja, kako se upoređuju narušavajući i pozitivni učinci strane subvencije te da Komisija ima ovlašćenje zatražiti prethodnu prijavu u slučajevima koji su ispod pragova za koje je ona obavezna.
Što se procjene narušavanja tiče, Brisel će, nakon što utvrdi da je neko preduzeće koje posluje u EU ostvarilo korist od strane subvencije preduzeti dva koraka kako bi se izvidilo je li tržišno takmičenje narušeno.
“Prvo će ispitati jača li se stranom subvencijom konkurentski položaj preduzeća u EU-u. U drugom koraku Komisija će razmotriti učinak na tržišno takmičenje tako što će analizirati bi li se zbog subvencije mogli promijeniti konkurentsko ponašanje i tržišna dinamika preduzeća na štetu drugih subjekata. Smjernice donose neiscrpan popis primjera subvencija za koje se može smatrati da narušavaju tržišnu trku”, navode iz Brisela.
Kod procjene narušavanja, ako se kompanija pri formuliranju uslova svoje ponude oslanjala na stranu subvenciju, podnesena ponuda će se porediti s drugim ponudama u istom postupku i procjenama javnog naručitelja kako bi se ustanovilo je li ona neopravdano povoljna. Bit je procijeniti proizlazi li prednost ponude u znatnoj mjeri iz strane subvencije ili iz drugih opravdanih faktora.
Evropska komisija će takođe porediti negativne učinke strane subvencije s njenim mogućim pozitivnim učincima, odnosno procijeniti je li se ti pozitivni učinci mogu ostvariti bez narušavanja tržišne utakmice.
Ako pozitivni učinci nadmašuju negativne, Brisel neće uložiti prigovor dok u suprotnom slučaju može prihvatiti ponudu preduzeća da preuzme određene obaveze ili uvesti korektivne mjere.
U određenim okolnostima, prije svega ako sumnja da su relevantnim preduzetnicima u zadnje tri godine dodijeljene strane subvencije, Evropska komisija može provesti prethodno preispitivanje stranih finansijskih doprinosa u postupku javne nabavke.
“Cilj nam je osigurati da se evropska preduzeća takmiče pod jednakim uslovima, a ove nove smjernice daju uvid u mjere koje se preduzimaju u slučaju negativnih učinaka stranih subvencija na javne konkurse. Na postupke javne nabavke EU-a primjenjujemo načela zasluga i poštenog postupanja te tako štitimo jedinstveno tržište i jamčimo da javna ulaganja u cijeloj Evropi i dalje doprinose vodećem položaju industrije i konkurentnosti”, izjavio je izvršni potpredsjednik Evropske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stephane Sejourne.
Inače, FSR uspostavlja tri istražna postupka.
Jedno su istrage oko postupaka javne nabavke kada je procijenjena vrijednost ugovora najmanje 250 miliona eura i pri čemu su uključeni finansijski doprinosi van EU-a.
Drugo su istrage oko spajanja i preuzimanja, odnosno tržišne koncentracije kada kupljena kompanija, jedna od kompanija koje sudjeluju u spajanju ili cijeli zajednički poslovni pothvat ima promet veći od 500 miliona eura te su uključene strane primile stranu finansijsku potporu koja prelazi 50 miliona eura u prethodne tri godine.
Treća je stavka mogućnost da Evropska komisija pokrene istragu na vlastitu inicijativu vezanu za sve druge tržišne situacije gdje strane subvencije mogu izazvati poremećaj ravnopravne tržišne utakmice..
Poznato je da je, na primjer, Pelješki most u Hrvatskoj gradila kineska kompanija i takav bi projekat sigurno potencijalno bio jedan od poslova iz područja javne nabavke na koji bi se mogle primijeniti sada objavljene smjernice.
