Zemlje članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) juče su se saglasile da oslobode 400 miliona barela nafte iz svojih strateških rezervi. To je najveće puštanje rezervi u istoriji, u pokušaju da ublaže nagli rast cijena nafte usred rata s Iranom. – prenosi Forbes.
Sve 32 članice IEA – uključujući SAD, većinu država Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo – glasale su da stave na raspolaganje 400 miliona barela nafte iz svojih hitnih rezervi kako bi se ublažili poremećaji na tržištu nastali zbog sukoba na Bliskom istoku, saopštila je agencija.
Izvršni direktor agencije Fatih Birol naveo je u saopštenju da su izazovi s kojima se suočava tržište nafte „bez presedana po obimu“. Dodao je: „Tržišta nafte su globalna, pa i odgovor na velike poremećaje mora biti globalan“.
Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske ponude nafte, i dalje je praktično zatvoren zbog rata s Iranom.
IEA nije precizirala kada će bareli biti pušteni na tržište. Navela je da će dodatni detalji biti „poznati u dogledno vrijeme“. Ipak, japanska premijerka Sanae Takaichi rekla je da će Japan početi da oslobađa naftu iz svojih rezervi već u ponedjeljak.
Cijene nafte, koje su ranije ove nedjelje porasle na skoro 120 dolara po barelu, blago su pale nakon ove objave. Američki referentni indeks West Texas Intermediate trgovao se oko 86,26 dolara, dok je međunarodni indeks Brent bio oko 90 dolara.
Ukupno 1,2 milijarde barela nafte imaju zemlje članice IEA u hitnim zalihama, uz dodatnih 600 miliona barela koji se čuvaju po državnoj obavezi, navodi agencija. SAD posjeduju najveći dio tih rezervi, a analitičari JPMorgan Chase rekli su u utorak da će SAD „vjerovatno obezbijediti najveći dio svakog oslobađanja rezervi“, jer zalihe američkog Ministarstva energetike premašuju 415 miliona barela različitih vrsta sirove nafte. Zemlje IEA prethodno su oslobodile oko 180 miliona barela nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022.
Ebrahim Zolfaqari, portparol vojnog komandnog štaba u Teheranu, navodno je upozorio da bi cijena nafte mogla da dostigne 200 dolara ako rat s Iranom potraje. Ranije ove nedjelje upozorio je na nagli rast cijena nafte ukoliko SAD nastave svoje, kako je rekao, „kukavičke i nehumane akcije“. Cijene nafte dostigle su istorijski maksimum od 147 dolara u julu 2008.
Globalno tržište nafte suočilo se s poremećajima nakon što su SAD i Izrael prošlog mjeseca izveli napade na Iran. Iran je uzvratio gađanjem brodova koji prolaze kroz obližnji Hormuški moreuz, uključujući tri teretna broda pogođena kod iranske obale juče. Predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran na nove napade na brodove i rekao da će, ako „bilo šta zaustavi protok nafte kroz moreuz, Sjedinjene Države uzvratiti udarom „DVADESET PUTA JAČIM nego što su do sada udarile“.
Cijene benzina u SAD porasle su za više od 50 centi od početka sukoba. Ipak, nije potpuno jasno u kojoj mjeri je rat uticao na cijene energije. Federalni podaci objavljeni u srijedu pokazali su da su cijene lož-ulja porasle za više od 11 odsto od januara do februara. To je najveći mjesečni skok među svim stavkama koje prati Biro za statistiku rada.
