Manje stranaca – manje novca u kasi: Ograničenje boravka problematično. Mnogi će morati otići

Savjet stranih investitora, kao i grupe koje okupljaju strance sa privremenim nastanjenjem u Crnoj Gori iz Njemačke i Rusije, smatraju da će nova ograničenja za produženje boravka iz predloga zakona o strancima biti značajne biznis barijere, da će mnogi investitori i strani menadžeri morati da napuste državu, kao i da nove uslove za ostanak neće ispuniti nekoliko hiljada stranaca, malih privrednika, koji čine značajan dio crnogorske ekonomije, ali i od kojih se puni značajan dio državnog budžeta. – prenose Vijesti.

U izjavama “Vijestima” oni pozivaju Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali i dio ekonomskih resora u Vladi, da ponovo razmisle o predlogu zakona koji je poslat Skupštini i o njihovim primjedbama koje su dostavili tokom javne rasprave i nakon nje.

“Vijesti” su pitanja o zahtjevima ovih grupa poslale MUP-u i Ministarstvu ekonomskog razvoja, ali na njih i dalje čekaju odgovore.

Malim privrednicima i stranim građanima koji borave u Crnoj Gori najproblematičnije su stavke da njihove firme moraju imati najmanje troje zaposlenih od kojih dvoje moraju biti crnogorski državljani, kao i da moraju imati nekretninu u kojoj borave, a koja mora vrijediti najmanje 200 hiljada eura.

Savjetu stranih investicija je najproblematičnije što izvršni direktori stranih kompanija mogu imati boravak u Crnoj Gori do tri godine, što postupak predaje dokumentacije nije dovoljno digitalizovan, kao i da su neka zakonska rješenja nejasna i da će izazvati probleme u primjeni.

Crnogorski državljanin Stefan Ajković, privrednik iz Budve koji je više godina živio i radio u Rusiji, kazao je “Vijestima” da zastupa skoro hiljadu ruskih malih investitora, biznismena i građana, koji u Crnoj Gori godinama živi i imaju privremeni boravak.

On je s njima uradio anketu, u čiji su uvid imale “Vijesti”, gdje je 71 odsto anketiranih odgovorilo da ne mogu ispuniti nove uslove za poduženje boravka iz predloga Zakona o strancima i da će morati napustiti Crnu Goru.

Prema podacima iz ankete ova grupa ruskih biznismena i građana uložila je u Crnu Goru 138 miliona eura u kupovinu nekretnina, opremu i poslovanje (prosječno oko 170.000 eura po porodici), da su samo u 2024. godini uplatili preko 14 miliona eura raznih poreza.

Više od polovine anketiranih kazalo je da su njihova djeca već generacija koja govori crnogorski i ne poznaje drugi dom.

“Njih 71 odsto moraće da napusti Crnu Goru u narednih godinu-dvije. To znači najmanje 10-12 miliona eura manje u budžetu svake godine, kao i prazni stanovi u Budvi, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom i Baru što će uticati na pad cijena nekretnina za 10-15 odsto. Hiljade malih firmi (IT, kafići, usluge, zanati) biće zatvorene jer ne mogu zaposliti dva radnika ili ispuniti prag od 200.000 eura. Kombinacija novog zakona sa ograničenjima u vezi s korišćenjem nekretnina koje nisu legalizovane, ostavlja ljude bez mogućnosti da prodaju ili izdaju svoje kuće, a istovremeno im oduzima boravišnu dozvolu”, kazao je Ajković.

Iz Savjeta stranih investitora navode da su primjedbe na zakon dostavili tokom njegove javne rasprave.

“Pravni komitet je posebno ukazao na odredbu koja boravak stranaca na poziciji izvršnog direktora ograničava na tri godine. Takvo rješenje u praksi dovodi do prekida kontinuiteta zakonitog boravka i upravljanja kompanijama, jer stranac – izvršni direktor po isteku treće godine mora raskinuti radni odnos, odjaviti se iz Poreske uprave, vratiti prethodnu dozvolu, napustiti državu, te tek nakon toga ponovo podnijeti zahtjev za novu dozvolu. U periodu čekanja na novu dozvolu on ne može zakonito raditi niti upravljati društvom, što može rezultirati i prekršajnom odgovornošću, jer će društvo u tom periodu biti bez zaposlenog izvršnog direktora”, naveli su iz ove organizacije.

Oni ukazuju da produženje dozvole bez ovakvog prekida mogu da imaju samo izvršni direktori koji su istovremeno vlasnici najmanje 51% udjela u društvu i koji imaju najmanje tri zaposlena na puno radno vrijeme, od kojih dvoje moraju biti crnogorski državljani.

Smatraju da je ovakvo rješenje ograničavajuće i da bi mogućnost produženja boravka trebalo proširiti na sve izvršne direktore, kao i da odredbe o dokazivanju poreskih obaveza nijesu dovoljno precizne, da bi zakon morao biti fleksibilniji u oblastima u kojima je radna snaga posebno deficitarna, poput IT industrije, start-up zajednice, zdravstvenog kadra, da cijeli postupak treba biti digitalizovan uz visoke standarde zaštite ličnih podataka.

“Uvjereni smo da će unapređenje ovog propisa dodatno ojačati poziciju Crne Gore kao konkurentne investicione destinacije koja pruža stabilan i pravno siguran okvir za kredibilne investitore i stručnjake iz inostranstva”, naveli su iz Savjeta.

Njemačko-crnogorski poslovni klub (DMW) poslao je pismo MUP-u u kojem navode da su izmjene zakona previše rigidne, neusklađene sa evropskim normama i štetne za investicionu klimu.

Oni su naveli da nijedna država članica EU ne propisuje strogu kvotu zaposlenih, da je restriktivna norma da stranac gubi dozvolu ako izađe iz Crne Gore na 30 dana dok je u njemačkoj taj ok šest mjeseci.

“U trenutku kada Crna Gora teži bližoj integraciji sa EU, ove mjere idu u suprotnom smjeru, ka izolaciji lokalnog tržišta od stranaca, uključujući građane EU. Tajming je posebno problematičan, jer direktne strane investicije ostaju stub crnogorske ekonomije, čineći oko osam procenata BDP-a. Stvaranje barijera za preduzetnike i profesionalce koji donose kapital i ekspertizu u zemlju podriva i ekonomsku strategiju i kredibilitet pristupanja”, kazali su iz DMW.

Neki od komentara koje su stranci iz Rusije ostavili u anketi:

“Dragi Crnogorci, toliko želite da se pridružite Evropskoj uniji, ali vaša zemlja će tamo biti tretirana na isti način kao što se vi odnosite prema strancima koji žive među vama.”

“Želimo da razvijamo naš posao, budemo korisni i učinimo sve što možemo kako bismo obezbijedili prosperitet i blagostanje naše voljene Crne Gore.”

“Neizvjesnost i nestabilnost zakona, kao i njihova retrospektivna primjena, potkopavaju vjeru u zemlju i njene perspektive.”

“Kada su naša djeca čula da ćemo možda morati da odemo, ne možete ni zamisliti koliko su bili šokirani, koliko suza, koliko je bilo zbunjenosti zašto i zbog čega.”

“Mi nemamo stan od 200.000 eura, ali mi godinama radimo, plaćamo poreze, svakodnevno trošimo novac u marketima, kafićima, i ostalim radnjama, kulturne smo, visoko obrazovane, nismo kriminalci. Da, i sad odjednom više ne valjamo. Mnogo sam tužna i preplašena zbog ove situacije.”

“Živim u Crnoj Gori od 2011. godine, nemam pravo na stalni boravak što je vrlo tužno, jer ja ovu zemlju smatram svojom i drugu kuću nemam (u Rusiju ne mogu i ne želim da se vratim iz političkih razloga – sarađivala sam s ljudima iz ruske opozicije).”

“Sada imam dva osnova za boravišnu dozvolu (firmu i kuću), a nakon što zakon bude usvojen, imaću nula, iako sam posebno sve uradio po zakonu i pokušao da se što više vežem za zemlju.”

“Mi smo porodica sa djecom koja su potpuno integrisana u obrazovni sistem Crne Gore. Djeca govore lokalni jezik i već tri godine idu u školu i vrtić. Biće tužno i bolno otići, ali zemlja nas na to primorava.”