Evropa ima jedne od najjačih socijalnih sistema na svijetu – od penzija i zdravstvene zaštite, do pomoći za nezaposlene i socijalnog stanovanja. Ali ko je u Evropskoj uniji najdarežljiviji kada govorimo o javnoj potrošnji? Prema najnovijim podacima Eurostata, sve zemlje EU povećale su izdvajanja za socijalnu zaštitu u 2024. godini, za ukupno gotovo 7%. Ukupan „socijalni račun“ EU sada iznosi skoro 5 milijardi eura, dok prosječna izdvajanja dostižu 27% BDP-a. – prenosi portal Investitor.
Razlike među zemljama su velike:
Lideri socijalne potrošnje su Finska, Francuska i Austrija koje troše oko 32% BDP-a na socijalne beneficije – najviše u EU, nasuprot Irske koja je posljednja sa svega 12% BDP-a.
Zanimljivo, Irska troši manje čak i od država van EU, poput Bosne i Hercegovine (20%) i Srbije (18%).
Stručnjaci objašnjavaju: Irska ima mlado stanovništvo, pa su troškovi za penzije, dugotrajnu njegu i starosnu zdravstvenu zaštitu znatno niži. Uz to, BDP je vještački uvećan zbog prisustva multinacionalnih kompanija koje koriste Irsku kao poresku bazu.
„Za životni standard stanovnika GNP je mnogo bolji pokazatelj“, kaže profesor Bernhard Ebbinghaus sa Univerziteta u Manhajmu.
Ipak, Irska nije „škrtica“ u svemu – druga je u EU po izdvajanjima za socijalno stanovanje u odnosu na BDP.
A gdje se troši najviše? Struktura potrošnje u EU:
Najviše na penzije: 2 biliona eura – najveća stavka, slijede zdravstvo i bolovanja sa skoro 1,5 biliona, zatim porodična i dječija podrška sa 0,4 biliona i invalidnine sa 0,3 biliona.
Kad su u pitanju penzije, Iako se Francuska nedavno suočila s kontroverznom reformom, ona nije najveći potrošač u ovoj kategoriji.
Lideri su Austrija koja izdvaja 14,7% BDP-a, Italija – 14,6% i Finska – 14,5%.
U zdravstvo najviše ulaže Njemačka – 9,9% BDP-a slijede je Francuska i Holandija sa po 9,5%.
Što se tiče nezaposlenosti, Francuska je prva – 1,75% BDP-a, slijede je Finska – 1,65% i Španija – 1,5%.
U socijalnom stanovanju Fnska vodi sa 0,99% BDP-a, slijedi Irska sa 0,72% a na trećem mjestu je Njemačka sa 0,63%.
U Eurobarometru za 2025, čak 40% građana EU navelo je da im je nedostatak pristupačnog stanovanja najhitniji problem – čak 51% među stanovnicima velikih gradova.
Iako postoji jasna „istočno-zapadna podjela“, manje razvijene zemlje značajno ubrzavaju izdvajanja što pokazuju i prva tri mjesta za 2024-u. gdje je Estonija prva sa +20%, slijedi Hrvatska sa +18% i Rumunija sa +17,5$
Ali estonski rast nije politička odluka, već posljedica ekonomije: penzioni indeks je „skočio“ zbog ranije visoke inflacije i rasta plata, roditeljske naknade su vezane za prosječnu platu a dodatni pritisak stvaraju povećanje neoporezivog dijela prihoda i rast troškova života.
Njemačka ima skromniji rast, ali nema naznaka stezanja kaiša.
Najsporiji rast socijalne potrošnje u EU zabilježile su: Grčka (+3,2%), Švedska (+3,9%) te Italija i Danska (+4,3%).
Njemačka, sa oko +6,5%, djeluje umjereno – ali stručnjaci ne vjeruju da će zemlja uskoro krenuti u oštre rezove.
„Troškovi zbog izbjeglica iz Ukrajine i usporavanja ekonomije i dalje stvaraju pritisak“, navodi Ebbinghaus.
