Na tržištu zakupa na kojem dominiraju usmeni ugovori, nenajavljena iseljenja i kirije koje rastu bez ikakvih pravila, podstanari u Crnoj Gori žive u potpunoj pravnoj praznini. Zato je Udruženje podstanara „Moj dom“ poslalo inicijativu za donošenje prvog zakona koji bi uredio odnose između stanodavaca i zakupaca, zaštitio osnovna prava građana i konačno uveo minimalne standarde sigurnosti stanovanja. Inicijativa je stigla pred Skupštinu, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i ombudsmana – sada se čeka da država pokaže da problem uopšte vidi. – prenosi Pobjeda.
– Predali smo zvaničnu inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara 7. novembra Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Skupštini Crne Gore i Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Naše angažovanje uključuje: izradu prijedloga zakonskog okvira koji uređuje prava i obaveze podstanara i stanodavaca; komunikaciju sa institucijama i očekivanje uključivanja u radne grupe; upoznavanje javnosti i medija sa problemima na tržištu zakupa; planiranje sastanaka sa Glavnim gradom Podgorica i drugim opštinama; aktivnu izradu analiza o tržištu zakupa i stanju u kojem se nalaze podstanari. Naš cilj je da Crna Gora dobije prvi zakon koji štiti podstanare i uvodi minimalne standarde sigurnosti stanovanja – kazali su iz Udruženja.
Za sada imaju potvrdu o prijemu inicijative od Skupštine, kao i informaciju da će poslanici biti upoznati sa sadržajem inicijative.
– Trenutno očekujemo zvanične odgovore i poziv na konsultacije od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i od ombudsmana. U komunikaciji sa Ministarstvom ranije smo dobili uvjeravanja da će se raditi na uređenju tržišta zakupa i da se razmatra potreba za sistemskim rješenjima. Mi očekujemo da naša inicijativa bude uvrštena u njihove planove za 2025/26. godinu – navode iz Udruženja.
Projekat Velje brdo – ukoliko je namijenjen rješavanju stambenog pitanja građana kroz priuštive modele stanovanja, kako navode iz ovog Udruženja, može biti veoma važan korak u pravcu stvaranja dostupnijeg i sigurnijeg tržišta stanovanja u Podgorici.
– Međutim, za podstanare je posebno važno da takvi projekti: budu dostupni prosječnim građanima, a ne samo odabranim kategorijama; uključe i modele dugoročnog, priuštivog zakupa (tzv. „public rental housing“); budu praćeni transparentnim kriterijumima i učešćem javnosti u planiranju. Ako Velje brdo preraste u projekat koji omogućava građanima stabilno i priuštivo stanovanje, to može biti pozitivan pomak. Ako, međutim, ostane u okvirima tržišnih cijena koje većina podstanara ne može da priušti, onda neće riješiti ključni problem – ističu iz Udruženja.
Tvrde da se podstanari u Crnoj Gori suočavaju sa nizom sistemskih problema koji traju godinama. Kako navode to je potpuna zakonska nezaštićenost; ne postoji zakon koji uređuje prava i obaveze stanodavaca i podstanara; samovoljna iseljenja i pritisci su česti jer ne postoji zaštitni mehanizam.
Smatraju da je neregulisano tržište zakupa jer se većina ugovora sklapa usmeno, da cijene kirija rastu bez ograničenja i bez pravila i da podstanari nemaju nikakvu institucionalnu podršku.
– Nesigurna su i stanovanja jer podstanari često mogu biti izbačeni bez najave i bez sudskog postupka i ne postoji minimalni rok zaštite niti standardi kvaliteta stanovanja – ističu iz Udruženja podstanara dodajući da je nemoguće da ostvare prava.
Kažu i da podstanari nijesu obuhvaćeni subvencijama iz Zakona o energetici. Takođe i da mnogi ne mogu prijaviti boravak ili djecu u vrtiće/škole jer stanodavci odbijaju da potpišu saglasnosti.
– Teško se ostvaruju i socijalna prava zbog neprijavljenog boravka – kažu iz Udruženja.
A jedan od glavnih problema su visoke i nestabilne cijene zakupa.
– Prosječne kirije rastu brže od plata. Podstanari troše preveliki dio prihoda na stanovanje, što stvara socijalnu nesigurnost. Nedostatak je i evidencije, jer ne postoji registar podstanara, pa država ne može da planira stambenu politiku niti da prepozna obim problema – kazali su iz Udruženja, poručujući na kraju da zbog ovih razloga smatraju da je donošenje zakona i uspostavljanje sistema podrške hitna potreba za veliki broj građana.
