Gašenje fabrika i otpuštanja: Kriza u europskoj auto-industriji pogađa Srbiju

Problemi automobilske industrije u Evropi prelili su se i na Srbiju. Neke strane kompanije koje proizvode dijelove zatvorile su svoje pogone, a radnici su otpušteni. – prenosi SEEbiz.

Prvi na udaru bili su poslovi poput proizvodnje električnih kablova za automobile, koji se izrađuju u fabrikama u Evropi.

„S jedne strane, nemate kupaca jer potražnja opada. S druge strane, tim firmama više ne odgovara cijena rada ovdje, zbog čega svoje pogone sele na profitabilnije lokacije. Odlaze u Sjevernu Afriku, gdje je i do četiri puta jeftinije“, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Dušan Marković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

U julu je njemačka kompanija Leoni najavila zatvaranje pogona do kraja godine zbog gubitaka u fabrici u Malošištu kod Niša, što će ostaviti 1900 radnika bez posla. Ta firma proizvodi kablovske snopove i sisteme ožičenja za BMW, Mercedes, Audi, Volkswagen, Porsche…

Nakon 17 godina poslovanja u Srbiji, njemačka Draxlmaier grupa odlučila je do 2026. godine zatvoriti proizvodnju u Zrenjaninu, objavio je u februaru Industrijski sindikat Srbije. Zbog krize u njemačkoj automobilskoj industriji, gotovo 2000 ljudi iz zrenjaninskog pogona moraće tražiti novi posao. Proizvodili su kablovske setove i električne instalacije za Audi, BMW, Mercedes, Teslu.

Kineski Johnson Electric u Nišu objavio je u februaru da smanjuje broj zaposlenih za 16 posto, za 350 radnika, nudeći im sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremninu. Ova firma proizvodi elektromotore, električnu i elektroničku opremu za Renault, Mercedes, BMW…

Beogradski Nezavisni sindikat objavio je krajem prošle godine da je zbog krize u automobilskoj industriji kineska tvrtka Mei Ta iz Bariča kod Beograda otpustila 300 radnika uz otpremninu. Ta fabrika proizvodi dijelove motora i komponente za turbopunjače.

Ozbiljan problem

„Ovo je za nas ozbiljan problem. U proizvodnji autodijelova usmjereni smo na evropsko tržište, gdje je prodaja pala za tri milijuna vozila u pet godina. I teško je, na primjer, brzo se prebaciti na rastuće kinesko tržište“, kaže profesor Marković.

Oko 100.000 ljudi u Srbiji trenutno je zaposleno u automobilskoj industriji, prema podacima Srpskog udruženja uvoznika vozila.

Sada je najveći problem u takozvanom sektoru niskih troškova, proizvodnji kablova i jednostavnih sklopova za automobile, dok firme sa složenijom proizvodnjom opstaju.

Njemačka ZF grupa u svojim pogonima u Pančevu proizvodi komponente za električne i hibridne pogone, poput elektromotora, energetske elektronike, ručica mjenjača, mikroprekidača. Zapošljava 2000 radnika i jedan je od najvećih izvoznika u Srbiji.

Njemački Bosch u Beogradu i Pećincima zaposlio je 4000 ljudi na proizvodnji brisača automobila, metli, motora brisača i podizača prozora, kao i u IT centru na projektima digitalizacije, vještačke inteligencije, mašinskog učenja i razvoja softvera za vozila. Deseti je najveći izvoznik u Srbiji.

Proizvodnja u Kragujevcu u usponu

Stub srpske automobilske industrije od 1953. je Zastava iz Kragujevca. Nakon ugovora Srbije s globalnom Stellantis grupom u aprilu 2022., danas se u toj fabrici pod nazivom Fiat Chrysler Automobiles (FCA) proizvode najnoviji modeli električnog i hibridnog Fiat Pande i električnog Citroena C3.

Ivan Ristić, predsjednik sindikata FCA Srbija, kaže da je situacija u fabrici dobra.

„Proizvodnja raste, svakim danom sve veći broj automobila silazi s montažnih traka. I treća smjena je počela raditi. Sva vozila koja proizvodimo već su unaprijed prodana i idu poznatom kupcu“, rekao je Ristić za RFE/RL.

Ristić navodi da u fabrici u Kragujevcu radi više od 3000 ljudi, da se primaju novi, a da je broj proizvedenih automobila poslovna tajna.

„Srećom, ne osjećamo krizu autoindustrije u Evropi. U punoj smo proizvodnji. Izrađujemo novi model, potražnja je velika i dok je tako, neće biti problema“, dodao je Ristić.

Kineska vozila jaka konkurencija

Profesor Dušan Marković podsjeća da su glavni razlozi pada proizvodnje u Evropskoj uniji smanjena potražnja zbog globalne neizvjesnosti i posljedica rata u Ukrajini, kao i inflacija u eurozoni.

Prema podacima Evropske agencije za statistiku Eurostat, proizvodnja u EU značajno je pala u posljednjih pet godina; U 2019. godini proizvedeno je 15,8 miliona automobila, dok je u 2024. godini proizvodnja bila 12,1 milion. Kao razloge pada od 23 posto, Eurostat navodi smanjenje potražnje, prelazak na električna vozila, probleme u lancu snabdjevanja i ekonomske turbulencije.

Marković dodaje da je važna činjenica i prodor proizvođača iz Azije, prvenstveno iz Kine, koji dolaze s kvalitetnim automobilima koji su trideset posto jeftiniji od europskih.

Profesor Marković razloge dobrog poslovanja u Kragujevcu usred globalne krize vidi u kvalitetnom strateškom izboru – koji će se automobil proizvoditi u Srbiji.

„Imali smo sreće što je uprava Stellantisa u to vrijeme shvatila da su kineski automobili zapravo puno jeftiniji. I onda su išli prema pojednostavljenju i što jeftinijem automobilu. Tako smo dobili model koji je trenutno popularan na evropskom tržištu“, rekao je je Marković.

Nema nacionalne strategije

Do neke nove investicije, akvizicije ili preseljenja fabrika iz EU u Srbiju, gdje dolaze prvenstveno zbog nižih troškova proizvodnje, ostaje problem radne snage koja je izgubila posao u ionako najslabije plaćenim, manualnim poslovima u automobilskoj industriji. Za njih firme uglavnom zapošljavaju ljude s najnižim stručnim kvalifikacijama, pa su a priori malo plaćeni.

Marković kaže da rješenje postoji, ali da država još nije donijela strategiju razvoja autoindustrije.

„Lokacije s automatskim pogonima moraju se mapirati i moraju se identifikovati područja u kojima se možemo održati. Trebali bismo vidjeti i koji bi segmenti mogli apsorbovati gubitak radnih mjesta“, zaključio je Dušan Marković.