Rat između SAD-a i Izraela protiv Irana ozbiljno je poremetio inflacione i kamatne izglede u Evropi, ugrozivši energetske tokove i ekonomski rast. Dok su centralne banke do nedavno razmatrale stabilne ili niže kamatne stope, nova geopolitička realnost nameće oprez – i potencijalno duže zadržavanje visokih troškova zaduživanja. – prenosi portal Investitor.
Rat kao novi ekonomski faktor
Prije početka rata protiv Irana krajem februara, evropske centralne banke imale su znatno povoljnije izglede kada je riječ o inflaciji, uz očekivanja da će kamatne stope ostati stabilne ili nastaviti da padaju širom kontinenta.
Međutim, sukob je narušio ekonomsku ravnotežu, dovodeći u pitanje snabdijevanje energijom, ekonomski rast i stabilnost cijena. Time su i očekivanja o kretanju kamatnih stopa potpuno promijenjena.
U četvrtak svoje odluke o monetarnoj politici donose ključne evropske institucije – Evropska centralna banka, Banka Engleske, švedska Riksbank i Švajcarska nacionalna banka. Ujedno će to biti i njihovi prvi zvanični komentari o uticaju rata na njihove politike.
ECB: Inflacija pod kontrolom – ali uz sve veće rizike
Još prije izbijanja sukoba, očekivalo se da Evropska centralna banka neće mijenjati referentnu kamatnu stopu, budući da se inflacija u eurozoni kretala blizu ciljanih 2%.
Prema najnovijim podacima Eurostata, inflacija je u februaru iznosila 1,9%, u odnosu na 1,7% u januaru.
Predsjednica ECB-a Kristin Lagard ranije je ocijenila da je ekonomija eurozone „u dobrom stanju“, ali je upozorila na opasnost od samozadovoljstva – što se sada pokazuje kao opravdano.
Posebna pažnja tržišta biće usmjerena na smjernice ECB-a, naročito nakon što je Iran zatvorio Ormuski moreuz, ključnu rutu za globalno snabdijevanje naftom i gasom. Time se povećavaju cijene energije i inflatorni pritisci.
Analitičari očekuju da ECB zadrži depozitnu stopu na 2% šesti put zaredom, ali uz znatno oštriju retoriku.
Procjene ukazuju da bi inflacija kratkoročno mogla premašiti cilj i dostići oko 3% tokom ove godine, uz značajan doprinos rasta cijena energije.
Banka Engleske: Od smanjenja kamata – do čekanja
Banka Engleske je ranije bila na putu da snizi kamatne stope u martu, kako bi olakšala pritisak na domaćinstva i kompanije. Međutim, rat je promijenio tu perspektivu.
Ekonomisti sada smatraju da će centralna banka zadržati ključnu kamatnu stopu (Bank Rate) na 3,75%, dok procjenjuje trajanje i posljedice sukoba.
Očekivanja o smanjenju kamata u proljeće su praktično nestala, a čak se ne isključuje ni mogućnost njihovog povećanja kasnije tokom godine.
Najrealniji scenario, prema analitičarima, jeste „status quo“ – bez dodatnog zaoštravanja, ali i bez popuštanja monetarne politike dok se situacija ne razjasni.
Švajcarska: Stabilnost uprkos krizi
Švajcarska nacionalna banka vjerovatno će zadržati referentnu stopu na 0%.
Švajcarska ekonomija se smatra otpornijom na šokove iz Bliskog istoka u odnosu na ostatak Evrope, prije svega zbog manje zavisnosti od uvoza energije.
Iako bi povećana volatilnost i jačanje švajcarskog franka mogli podstaći intervencije na deviznom tržištu, očekuje se da će franak ostati snažan kao „sigurno utočište“ za kapital u vrijeme globalne neizvjesnosti.
Švedska: Slaba inflacija, ali rastući rizici
Švedska centralna banka (Riksbank) takođe će, po svemu sudeći, zadržati kamatnu stopu na 1,75%.
Ekonomski podaci ukazuju na slabu inflaciju i usporen rast, uz očekivanje da inflacija padne na oko 1% tokom godine.
Pročitajte još:
Ipak, rast cijena energije mogao bi ublažiti strahove od prevelikog pada inflacionih očekivanja.
Analitičari očekuju da će kamatne stope ostati nepromijenjene najmanje u naredna tri kvartala.
Nova realnost: Geopolitika diktira monetarnu politiku
Rat u Iranu vratio je geopolitiku u centar ekonomskih odluka.
Centralne banke sada balansiraju između borbe protiv inflacije i očuvanja ekonomskog rasta, u uslovima visoke neizvjesnosti.
Za građane i kompanije širom Evrope to znači jedno: period jeftinog novca je završen – barem na duže nego što se očekivalo prije samo nekoliko sedmica.
