Evropska unija odobrila je stvaranje novog evropskog fonda za nabavku oružja vrijednog 150 milijardi evra, uslijed bojazni da bi u nadolazećim godinama moglo doći do ruskog napada i sumnjama da će SAD ispuniti svoje obaveze kao jamac evropske sigurnosti.
Odobrenje, koje su formalno dali ministri iz svih država članica EU na sastanku u Briseli, bio je posljednji zakonski korak potreban za uspostavu programa nazvanog SAFE (Security Action for Europe), u kojem će se koristiti zajedničko zaduživanje EU za zajmove evropskim državama koje žele finansirati zajedničke projekte iz područja obrane.
Mjeru je podržalo 26 od 27 država članica EU, a jedina koja za to nije glasala je bila Mađarska, koja je bila suzdržana.
“Usvojili smo SAFE, prvi opsežni program ulaganja u obranu na nivou cijele EU. Što više ulažemo u svoju sigurnost, bolje ćemo odvraćati one koji nam žele nauditi,” stoji u poruci na društvenim mrežama koju je objavila Poljska, koja je trenutno na čelu rotirajućeg predsjedništva EU.
Europska Komisija predložila je osnivanje SAFE fonda u ožujku, u okolnostima u kojima je među europskim čelnicima porasla bojazan da u slučaju agresije iz Rusije vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa neće braniti Europu. Zabrinute zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine I u strahu da bi one mogle biti sljedeći cilj Moskve, države EU već su povećale svoja izdvajanja za obranu, za više od 30 posto u protekle tri godine.
Međutim, čelnici EU kažu da to nije dovoljno. U međuvremenu, Moskva je osudila napore EU u smjeru naoružavanja, kao “podsticanje rata” temeljeno na “izmišljenoj priči” o ruskoj prijetnji.
Ovom inicijativom nastoje se ukloniti nacionalne prepreke za finansiranje zajedničkih projekata država članica EU, a ona uključuje i snažan element podsticaja za kupovanje evropske opreme, jer se njom nastoji ojačati i evropska vojna industrija, piše Financije.hr.
Da bi se neki projekat mogao finansirati sredstvima iz fonda SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora dolaziti od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru (EGP) ili u Ukrajini. No, kompanije iz država koje su s EU potpisale sporazum o partnerstvu za sigurnost i odbranu (SDP) takođe mogu aplicirati, ako ispunjavaju neke dodatne uslove.
Velika Britanija je ranije ovog mjeseca potpisala takav sporazum s EU, što znači da su i britanske kompanije, kao što je npr. BAE Systems, korak bliže sudjelovanju u projektima iz fonda SAFE. Evropska komisija je primijenila ubrzani postupak za uvođenje legislative potrebne za osnivanje fonda, i time zaobišla Evropski parlament – pa je za njegovo odobrenje bila potrebna samo podrška aktuelnih vlada država članica EU.
Na osnovu upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definisanih preporukom Vijeća EU iz januara ove godine.
Aktivacija pomenute klauzule odobrava se u kontekstu vanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed rata u Ukrajini, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za odbranu. Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU.
Korišćenje opcije takozvane nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za odbranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka. Naime, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.
