Dok Evropska unija razmatra mogućnosti uzvrata na najnovije tarife predsjednika Donalda Trumpa, njezino najmoćnije oružje moglo bi biti na finansijskim tržištima. Francuska već podstiče EU da upotrijebi svoj „instrument protiv prisile“, koji može ciljati strana direktna ulaganja i finansije, kao i trgovinu. To je nakon što je Trump najavio nove američke tarife zemljama NATO-a koje su poslale trupe na Grenland usred njegovih planova za preuzimanje poluautonomne danske teritorije. – prenosi SEEbiz.
Političke posljedice veće od ekonomskih
Po nominalnoj vrijednosti, tarifa od 10% koja bi se povećala na 25% imala bi minimalne ekonomske posljedice, rekao je glavni ekonomist Capital Economicsa Neil Shearing u bilješci u nedjelju, procjenjujući da bi smanjila BDP u ciljanim NATO privredama za 0,1-0,3 postotna boda i dodala 0,1-0,2 boda američkoj inflaciji, piše Fortune
„Političke posljedice bile bi daleko veće od ekonomskih“, upozorio je, a svaki pokušaj SAD-a da silom ili prisilom zauzmu Grenland potencijalno bi doveo do nepopravljive štete za NATO.
Do sada su evropski dužnosnici signalizovali da je suverenitet Grenlanda crvena linija oko koje nema kompromisa, dok ni Trumpova administracija ne popušta u svom stavu.
No, SAD ima ključnu ranjivost koju EU može iskoristiti, prema Georgeu Saravelosu, voditelju istraživanja deviznog tržišta u Deutsche Banku.
„Evropa posjeduje Grenland, a posjeduje i mnogo državnih obveznica“, napisao je u bilješci u nedjelju.
Držanje tih obveznica pomaže da se uravnoteže ogromni američki spoljni deficiti, a Evropa je najveći svjetski zajmodavac SAD-u.
Na primjer, kompenzacija američkog trgovinskog disbalansa zahtijeva veliki priliv kapitala iz inostranstva.
Obveznice kao prilika
U međuvremenu, Ministarstvo finansija takođe mora da finansira budžetske praznine izdavanjem većeg duga, često stranim ulagačima.
„Evropske zemlje posjeduju 8 biliona dolara američkih obveznica i dionica, gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno“, istaknuo je Saravelos. „U okruženju u kojem se geoekonomska stabilnost zapadnog saveza egzistencijalno narušava, nije jasno zašto bi Evropljani bili toliko spremni igrati ovu ulogu.“
Dok je Trump prošle godine prijetio da će preokrenuti globalnu trgovinu i finansije, danski penzioni fondovi predvodili su napad u smanjenju svoje izloženosti dolarima i vraćanju novca kući, rekao je.
Takvi potezi predstavljaju trgovinu „prodaj Ameriku“ u kojoj su investitori odbacivali imovinu denominovanu u dolarima usred sumnji da će ona nastaviti služiti kao sigurna utočišta ili i dalje ostvarivati atraktivne prinose.
„S obzirom na to da je izloženost USD-u i dalje vrlo visoka širom Evrope, događaji u posljednjih nekoliko dana imaju potencijal da dodatno podstaknu ponovno uravnoteženje dolara“, dodao je Saravelos.
I međuizbori važni
Istovremeno, euro i danska kruna mogli bi imati minimalan uticaj od posljedica Trumpovih tarifa na NATO i bilo kakve naknadne odmazde, predvidio je.
To je u trenutku kada će se evropska politička kohezija učvrstiti suočena s Trumpovim prijetnjama, a čak i desničarski funkcioneri koji su mu prije bili simpatični sada odbacuju njegov strogi pristup.
Saravelos vidi dodatnu prednost za Evropu uoči američkih međuizbora, s obzirom na to da se Trumpova administracija usredotočuje na pitanja pristupačnosti. Na tom planu, EU bi mogla da utiče na inflaciju i prinose državnih obveznica, što utječe na troškove zaduživanja.
„S neto međunarodnom investicijskom pozicijom SAD-a na rekordno negativnim ekstremima, međusobna ovisnost evropsko-američkih finansijskih tržišta nikada nije bila veća“, rekao je. „To je oružje kapitala, a ne trgovinski tokovi, što bi daleko najviše remetilo tržišta.“
