Komesarka Evropske unije za finansijske usluge Maria Luís Albukerki pozvala je zakonodavce da iskoriste ono što je opisala kao “trenutak hitnosti” kako bi finalizovali alate za stvaranje istinske evropske unije tržišta kapitala. Albukerki kaže da bi stvaranje kapitalne unije moglo osloboditi bilione i potaknuti evropsku privredu. – prenosi Poslovni.hr.
Evropa se može takmičiti sa SAD-om pod uslovom da dodatno integriše svoje zajedničko tržište i hitno dovrši zakonodavstvo, proces koje je u toku, izjavila je komesarka EU-a za financsjske usluge u intervjuu za Euronews. Priznala je da su konkurentske jurisdikcije poput SAD-a uspjele privući evropski kapital i finansiranje koje bi inače ostali u EU da su pravila lakša za kompanije i investitore. Ipak, insistirala je na tome da novi poticaj za pojednostavljenje regulacije i integraciju jedinstvenog tržišta može to preokrenuti.
“Trenutno u svijetu ima puno novca koji traži dom. Ako se potrudimo, možemo učiniti Evropu idealnom sredinom. Želite li biti regionalni, nacionalni ili panevropski, ovdje možete pronaći dom”, rekla je.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen postavila je ponovno uspostavljanje konkurentnosti u središte svog mandata, s naglaskom na smanjenju birokratije, uklanjanju unutrašnjih prepreka na evropskom tržištu i ukidanju prekomjerne regulacije.
Dok kritičari tvrde da izvršna vlast EU-a poništava vlastiti rad i stvara zbrku nepravilnom politikom, Komisija brani težnju za jednostavnijim pravilima kao stratešku nužnost kako bi Unija ostala relevantna u svijetu nemilosrdne konkurencije.
Komesarka Albukerki tvrdila je da svake godine ekvivalent od 300 milijardi eura evropskog novca napušta kontinent i odlazi u SAD, gdje investitori smatraju regulaciju lakšom, a rizični kapital za kompanije dostupnijim. “Dio toga, kad bi postojale dobre investicijske prilike, ostao bi ovdje”, izjavila je i naglasila kako je cilj EU-a preokrenuti taj trend izgradnjom vlastite unije tržišta kapitala. “Ako učvrstimo očekivanja i počnemo ostvarivati rezultate, uvjerena sam da će se više novca slijevati u Evropu. Još uvijek nam je potrebna tržišna dinamika”, naglasila je.
Članice Unije već gotovo cijelu deceniju raspravljaju o stvaranju unije tržišta kapitala, ali su zbog suprotstavljenih nacionalnih interesa, zastarjelih propisa i različitih investicionih kultura među zemljama donijele vrlo malo konkretnih odluka. No tu su temu ponovo otvorili najviši evropski funkcioneri.
Njemački kancelar Friedrich Merz u oktobru je naglasio politički uticaj svoje zemlje i pozvao na stvaranje “dubljeg i atraktivnijeg evropskog tržišta kapitala i na veću konsolidaciju u sektoru tržišne infrastrukture, što će u konačnici koristiti evropskim kompanijama”.
13 biliona eura privatne štednje u EU mogla bi osloboditi veća integracija tržišta kapitala
Albukerki je ponovila poziv i sugerisala da je taj proces sada toliko ubrzan da je moguće postići dogovor u 2026. godini čak i uz postojeće prepreke. Iako tehničko, pitanje je takođe vrlo političko.
“Moguće je dovršiti raspravu i postići dogovor unutar jedne godine”, smatra pojašnjavajući da su “nam potrebni zakonodavci koji dijele isti osjećaj hitnosti i nivo ambicije.” “To je veliki paket, ali izazov ne leži u broju zakonodavnih akata. Radi se o političkoj volji koju moramo uložiti u njega”, dodala je.
Prema Euronextu, panevropskom operateru tržišta, veća integracija tržišta kapitala mogla bi osloboditi puni potencijal 13 biliona eura privatne štednje u EU. Potaknula bi i finansiranje kompanija koje često napuštaju Evropu i odlaze na Wall Street u potrazi za širenjem, manjim regulatornim troškovima i troškovima usklađivanja.
Među pristalicama ovog poteza je Mario Dragi, bivši predsjednik Evropske centralne banke, koji je napisao uticajni izvještaj objavljen prošle godine u kojem je tvrdio da unutrašnje barijere imaju jednako štetan uticaj na EU kao i vanjske. Dragi je izrazio žaljenje zbog činjenice da su evropska “tržišta kapitala i dalje fragmentirana, a tokovi štednje na njih niži” nego u uporedivim zemljama. Albukerki je izjavila da izvršna vlast gleda na izvještaj kao na svoj “kompas” i da njegove preporuke nisu promakle Komisiji. “Svi smo Dragijevci”, rekla je.
Dragijev pečat odobravanja je važan jer njegov glas ima jednu od najvećih težina u Evropi. Njegove govore pomno prate šefovi država, a pomno ih čitaju u diplomatskim krugovima u Briselu glavnim gradovima država članica i EK.
