Oporezivanje energetske potrošnje te dodatne naknade za račune stvaraju, uz samu cijenu energije, velike razlike u troškovima za potrošače između zemalja članica Europske unije (EU) koji mogu biti za neke i sedam puta veći, pa je logično da je u dovršenju strukture jedinstvenog energetskog tržišta potrebno poraditi i na tom pitanju. – prenosi portal Financije.hr.
Ministri energetike članica EU-a imaju sada zadatak smanjivanja jaza u cijenama koja će biti u fokusu kiparskog predsjedavanja koje kreće s početkom 2026. godine.
Cijene energije su značajno porasle u EU od početka ruske invazije na Ukrajinu, a u nekim zemljama taj je rast bio izrazito visok kao što je slučaj sa Češkom, Danskom, Litvanijom ili Rumunijom gdje su u prosjeku cijene više za 87 posto. U Belgiji su, na primjer, cijene plina porasle gotovo 100 posto.
S druge strane države koje se snažno oslanjaju na obnovljivu energiju kao što su Portugalij i Španija ili imaju veliki udio proizvodnje u nuklearnim elektranama kao Francuska uspjele su bolje prebroditi snažan rast veleprodajnih cijena, pa su i potrošači lakše podnijeli energetsku krizu.
Njemačka, Belgija i Danska su zemlje EU-a s najvišim cijenama električne energije, dok na suprotnoj strani najniže cijene imaju Mađarska, Bugarska i Malta, podaci su Europske komisije. Domaćinstva u Njemačkoj plaćaju struju četiri puta više od onih u Mađarskoj.
Na primjer, u drugoj polovini 2024. u Njemačkoj je cijena struje bila 39,43 eura za 100 kilovat-sati, a u Mađarskoj 10,32 eura. Susjedna Hrvatska je pri dnu liste po cijeni koja je bila 14,84 eura.
Kod plina razlike su i veće među zemljama. Potrošači u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj plaćaju najviše, dok građani Mađarske, Hrvatske i Rumunije plaćaju najmanje iznose. Jaz između Švedske i Mađarske je čak sedam puta.
“Trebamo dekarbonizovati našu energiju i sniziti cijene”, izjavio je evropski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen.
Kiparski ministar energetike, trgovine i industrije Michael Damianos poručuje da je snižavanje cijena ključno za konkurentnost.
“Mislim da je energetska kriza pokazala da moramo djelovati kolektivno kao unija u bilo čemu što činimo”, prenosi Euronews njegove riječi.
Brisel je identifikovao nedovoljno učinkovite interkonekcije na elektroenergetskoj mreži, spore procese izdavanja dozvola, fragmentirano planiranje i neujednačene investicije kao glavne prepreke za smanjivanje cijena energije i jačanje konkurentnosti.
No, zadatak ministara energetike u ujednačavanju cijena neće biti jednostavan jer je energetska politika u nadležnosti zemalja članica koje takođe imaju isključive ovlasti u poreznoj politici.
Evropska komisija potiče, na primjer, ugovore o razlici u cijeni kojima proizvođači dobivaju predvidljiv prihod, a potrošači predvidljivije cijene energije. Nedavno je tako Brisel podržao izgradnju prve nuklearne elektrane u Poljskoj koja će funkcionisati upravo na takvoj vrsti ugovora gdje bi elektrana imala stabilne prihode na razdoblje od 40 godina.
“Prema ugovoru, poljska država će proizvođaču energije platiti odgovarajući iznos ako cijena na tržištu padne ispod dogovorene cijene prema jasnoj metodologiji koju će pregledati Evropska komisija. Ako tržišna cijena poraste iznad dogovorene, tada će proizvođač platiti razliku državi”, navode iz Brisela.
