Svijet se suočava s najdubljim poremećajem energetskog sistema u modernoj istoriji – kombinovanim šokom na tržištima nafte, gasa i hrane, upozorava direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol u intervjuu za francuski Le Figaro.
U središtu problema nalazi se zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od ključnih arterija globalne trgovine energentima, što već sada ima ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju. – prenosi portal Investtitor.
Birol ocjenjuje da je aktuelna kriza ozbiljnija od svih prethodnih energetskih šokova zajedno, uključujući naftne krize iz 1973. i 1979. godine, kao i poremećaje iz 2022. godine. Kako ističe, problem više nije ograničen samo na energente – poremećaji se šire i na prehrambeni sektor, petrokemiju i šire lance snabdijevanja, što dodatno pojačava inflatorne pritiske i usporava globalni rast.
Najveći teret krize, prema njegovim riječima, snosiće zemlje u razvoju. One se već suočavaju s rastom cijena energije i hrane, ubrzanom inflacijom i povećanjem spoljnog duga, dok će razvijene ekonomije, uključujući evropske zemlje, Japan i Australiju, biti pod snažnim pritiskom, ali ipak u nešto boljoj poziciji.
U pokušaju ublažavanja posljedica, zemlje članice IEA već su počele sa oslobađanjem strateških rezervi nafte, što predstavlja najveću takvu intervenciju u istoriji. Ipak, Birol upozorava da je riječ o privremenoj mjeri, jer oslobođene količine čine tek oko 20 odsto ukupnih zaliha, dok problem prirodnog gasa ostaje još izraženiji, posebno u Evropi gdje cijene električne energije u velikoj mjeri prate cijene gasa.
Prema njegovim riječima, jedino trajno rješenje krize jeste ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Dok god ovaj ključni prolaz ostaje zatvoren, globalna ponuda energije biće ograničena, a tržišta pod stalnim pritiskom.
Situacija na Bliskom istoku dodatno komplikuje oporavak. Zalivske zemlje trenutno proizvode tek nešto više od polovine nafte u odnosu na predratni period, dok je izvoz prirodnog gasa praktično zaustavljen. Birol upozorava da bi april mogao biti još teži od marta, jer bi gubici u snabdijevanju mogli biti dvostruko veći, zbog čega ga opisuje kao potencijalno „crni april“ za globalno tržište energije.
Pročitajte još:
Dodatni problem predstavlja oštećena infrastruktura – pogođeno je više desetina energetskih postrojenja, a obnova će, kako navodi, trajati. Dok bi zemlje poput Saudijske Arabije mogle relativno brzo stabilizovati proizvodnju zahvaljujući snažnim finansijskim i tehničkim kapacitetima, situacija u državama poput Irak znatno je složenija. Irak je izgubio dvije trećine prihoda od nafte i suočava se s ozbiljnim ekonomskim posljedicama koje prijete paralizom sistema.
Ipak, Birol vidi i potencijalne dugoročne pozitivne efekte krize. On podsjeća da su prethodni energetski šokovi doveli do velikih strukturnih promjena, uključujući razvoj nuklearne energije i povećanje energetske efikasnosti. Sličan scenario očekuje i sada – uz ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, produženje rada postojećih nuklearnih elektrana i snažniji razvoj električnih vozila, posebno na azijskim tržištima.
U kratkom roku, preporuke su jasne: racionalnije korišćenje energije, povećanje efikasnosti i diverzifikacija izvora snabdijevanja. Međutim, kako zaključuje Birol, dok god geopolitičke tenzije ostaju visoke, energetska tržišta će ostati nestabilna, a globalna ekonomija izložena ozbiljnim rizicima.
