To što je, ionako skromna flota, u novu godinu ušla prepolovljena, za Ministarstvo pomorstva (MP) ne predstavlja nešto zbog čega bi trebalo da budemo zabrinuti kada je riječ o budućnosti crnogorskog brodarstva. S druge strane, profesionalci iz ove oblasti ne dijele takvo mišljenje ocjenjujući da razloga za brigu ima napretek. – prenosi Pobjeda.
Prošla godina bila je posebno burna za državnu kompaniju Crnogorska plovidba (CP) koja je prodala dva broda za ukupno 13,2 miliona dolara odnosno oko 11,2 miliona eura. Odluku o prodaji brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“ Vlada je, na prijedlog Ministarstva pomorstva, donijela na jednoj od brojnih elektronskih sjednica.
Stručna javnost je tvrdila da je ta cijena daleko ispod tržišne, a sam postupak prodaje netransparentan, problematizujući što država nije našla druge načine da spasi brodove i kompaniju. Ovako je, za sada, Crnogorska plovidba ostala bez osnovnih sredstava za rad, a iz Vlade još ne prezentuju dalje planove za tu kompaniju.
Ima li budućnosti?
Pomorski stručnjak i inženjer pomorstva Goran Sindik, na pitanje Pobjede kakva je budućnost crnogorskog brodarstva, navodi da, imajući u vidu rasprodate brodove i finansijske bilanse Barske plovidbe (BP), uskoro nećemo morati više ni brinuti o brodarstvu u Crnoj Gori.
– U skorije vrijeme nećemo imati prekookeanska brodarska društva. To je zaista tužan kraj milenijumske istorije pomorstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori – ocjenjuje Sindik.
Predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore Agim Mila za Pobjedu komentariše da smanjenje flote sa četiri na dva broda nije samo brojčani gubitak, već pokazatelj dugotrajnog izostanka strateškog pristupa u oblasti pomorskog saobraćaja.
– Bez jasne državne politike, odgovornog upravljanja i dugoročnog plana, postoji realna opasnost da Crna Gora izgubi kontinuitet kao pomorska država u punom smislu te riječi, sa direktnim posljedicama po zapošljavanje pomoraca, održivost obrazovnog sistema u pomorstvu i međunarodni ugled zemlje – upozorava Mila.
U Ministarstvu pomorstva budućnost crnogorskog brodarstva ne gledaju kroz broj brodova u državnom vlasništvu, već, kako kažu, kroz stvaranje održivog i tržišno zasnovanog modela razvoja.
– Strateško opredjeljenje Ministarstva pomorstva jeste da se razvoj brodarstva zasniva na partnerstvima sa ozbiljnim i kredibilnim međunarodnim investitorima. Kao jedan od konkretnih koraka u tom pravcu, Ministarstvo pomorstva vodi razgovore sa ozbiljnim i kredibilnim međunarodnim partnerom Faminas Investment Group, investicionim holdingom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je povezan sa EXIM Finance Dubai. U tom okviru pripremljen je memorandum o razumijevanju, koji se trenutno nalazi u fazi administrativnog usaglašavanja i predstavlja okvir za potencijalno strateško partnerstvo, prije svega u kontekstu stabilizacije, restrukturiranja i dugoročnog razvoja Barske plovidbe, ali i šireg pomorskog sektora – kazali su iz resora na čijem je čelu Filip Radulović.
Pojašnjavaju da memorandum nije pravno obavezujući niti garantuje automatsko ulaganje, već označava promjenu pristupa države od neodrživog modela direktnog državnog upravljanja ka tržišno utemeljenim, transparentnim i odgovornim oblicima saradnje sa međunarodnim investitorima.
– Na taj način, budućnost crnogorskog brodarstva vidi se kao racionalna, održiva i usklađena sa realnim ekonomskim kapacitetima države i međunarodnim tržištem – navode iz Ministarstva pomorstva.
Na istom je fonu i direktor Barske plovidbe Boris Mihalović koji budućnost brodarstva vidi u razvoju i širenju postojeće flote. Brodovi kojim ova kompanija raspolaže stari su 11 godina, a Mihailović napominje da su opterećeni dugovima iz prethodnog perioda. Uslov za dalji razvoj Barske plovidbe vidi u restrukturiranju.
– Ukoliko se ne bi uradio kvalitetan plan restrukturiranja duga koji bi pratio adekvatan investicioni plan, kompanija bi sigurno kroz šest do sedam godina doživjela sudbinu Crnogorske plovidbe. Ovo prosto zbog činjenice da bi postojeći brodovi već bili stari i ne bi mogli biti osnova za održavanje kompanije likvidnom – navodi Mihailović.
Vlada bi, kako dodaje, kao većinski vlasnik barske kompanije trebalo da uradi taj plan restrukturiranja ili da nađe strateškog partnera koji bi finansirao biznis plan.
– Menadžment Barske plovidbe je dao nekoliko prijedloga Ministarstvu pomorstva koji su, prema našim informacijama, upućeni Vladi, tako da u narednom periodu očekujemo određene pomake u ovom smjeru. Definitivno postoje mogućnosti, samo je potrebno da svi akteri daju svoj maksimum kako bi se desili neki vidljivi pomaci – smatra Mihailović.
Remorker
Nakon što su brodovi prošle godine prodati, Radulović je najavio mogućnost kupovine remokera, za šta je budžetom i predviđena mogućnost zaduživanja. Na pitanja Pobjede da li se remorker kupuje za potrebe Crnogorske plovidbe ili će njime gazdovati neko drugi, kažu da još ne znaju.
– U ovom trenutku nije donesena odluka kome će biti povjeren na upravljanje, niti da li će to biti neki od postojećih državnih subjekata ili će se razmatrati drugi modeli, uključujući tržišno zasnovane aranžmane. Odluka će biti donijeta nakon sveobuhvatne analize i u skladu sa važećim propisima uz puno uvažavanje bezbjednosnih, operativnih i ekonomskih interesa države – kazali su iz Ministarstva pomorstva.
Objašnjavaju da bi remorker, s jedne strane, doprinio povećanju operativne efikasnosti luka, smanjenju zastoja u pomorskom saobraćaju i jačanju konkurentnosti crnogorskih luka u odnosu na regionalne centre. Posebno bi bio od značaja u Boki Kotorskoj, imajući u vidu specifičnosti akvatorijuma, ograničen manevarski prostor, osjetljivu morsku sredinu i sve veći intenzitet pomorskog saobraćaja. Osim toga, kako su kazali, adekvatno opremljeni remorker znatno smanjuje rizik od pomorskih nezgoda, oštećenja lučke infrastrukture i potencijalnog zagađenja mora.
Sindik na ovu ideju ne gleda blagonaklono, posebno ako remorker dođe na upravljanje Crnogorskoj plovidbi, nego tvrdi da mu to više liči na još jedan plan uhljebljenja partijskih ljudi.
– Remorkeri su plovila koja asistiraju brodovima tokom manevrisanja i procedure uplovljenja i isplovljenja iz luka. Praksa je u svijetu da same luke posjeduju i upravljaju remorkerima, jer oni predstavljaju dio njihove poslovne ponude i usluge. Kupovinu remorkera Crnogorskoj plovidbi bih jednostavno tumačio kao želju administracije da zadrži izvjestan broj partijskih uposlenika na pozicijama sa visokim platama, koji suštinski nemaju nikakav posao. Dakle, takav koncept bih nazvao prosipanje novca građana i uhljebljenje partijskih ljudi – navodi Sindik.
Krivične prijave
Brodovi Crnogorske plovidbe su tokom prošle godine u više navrata zadržavani u svjetskim lukama zbog tehničkih neispravnosti i kašnjenja sa isplatom zarada pomorcima. I dok su iz Ministarstva pomorstva i Crnogorske plovidbe sve vrijeme tvrdili da je stanje na brodovima izuzetno loše i to tokom samog procesa prodaje, dio stručne javnosti je bio skeptičan smatrajući da se s razlogom u javnosti plasiraju takve informacije.
Prvo je Ministarstvo pomorstva najavilo krivične prijave zbog lošeg stanja brodova, a onda je uslijedila i krivična prijava Sindikata pomoraca i to protiv članova Vlade koji su glasali za prodaju brodova, te odgovornih u resorima pomorstva i finansija i Crnogorskoj plovidbi.
Pobjedi su iz Ministarstva pomorstva kazali da su prošlog ljeta podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Crnogorske plovidbe, koje je na inicijativu ministra Filipa Radulovića prethodno smijenjeno. Cilj je, kako su kazali, da se ispita i utvrdi eventualna krivična odgovornost u vezi s lošim poslovanjem i poslovnim odlukama.
– Krivična prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) koje je nadležno da sprovede potrebne radnje i donese odluku o daljem toku postupka. U ovom trenutku nemamo saznanja o ishodu krivične prijave – kazali su iz Ministarstva pomorstva.
S druge strane, SDT-u je stigla prijava i Sindikata pomoraca početkom novembra prošle godine u kojoj je traženo da se utvrde sve činjenice u vezi sa prodajom brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“. Predložili su da se izuzme kompletna dokumentacija o procjeni vrijednosti brodova i njihovoj prodaji te da se angažuju nezavisni međunarodni pomorski i finansijski vještaci kako bi se sprovela revizija stručnih procjena vrijednosti brodova, uslova ponuda i ekonomske opravdanosti same prodaje, ali i utvrdila visina pričinjene štete i eventualna krivična odgovornost.
Međunarodni imidž
Osim milionskih troškova koji su proizišli iz zadržavanja broda ,,Kotor“ prvo u luci u Americi, a onda i u Velikoj Britaniji, postavlja se pitanje i kakav je uticaj takva situacija mogla imati na međunarodni imidž Crne Gore u pomorstvu. Direktor Barske plovidbe je tokom krize sa brodom ,,Kotor“ komentarisao da će se ta situacija, u smislu lošeg imidža, preliti i na brodove kompanije kojom on rukovodi. Na pitanje Pobjede da li se tako nešto dogodilo, Mihailović je kazao da je ta situacija nesumnjivo nanijela štetu državi i cijelom pomorskom sektoru.
– Što se tiče naših brodova, već smo imali pojačane kontrole prilikom ulaska u luke u SAD i Kanadi, a sve je reflektovano kroz status naše zastave u svijetu. Očekujemo da će se u narednom periodu situacija popraviti, jer se slične situacije neće ponavljati – kazao je Mihailović.
Agim Mila smatra da, po pravilu, ovakvi događaji, imajući u vidu brojnost i crnogorskih pomoraca i brodova u odnosu na globalni obim pomorske industrije, ne bi trebalo da imaju značajniji uticaj na međunarodni imidž. Ipak, posljedice ovih dešavanja su bile veće nego što se objektivno moglo očekivati.
– Samim tim jer su u postupanje uključeni ne samo inspektori Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF), već i Port State Control organi više država. Posebno je značajno učešće nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, što je cijelom slučaju dalo izraženu međunarodnu dimenziju i dovelo do toga da se on šire reflektuje na reputaciju, kako same kompanije, tako i crnogorskog pomorstva u cjelini – kazao je Mila.
Primorska, a ne pomorska država
Goran Sindik odgovornost za ,,gašenje preostalih naznaka pomorstva u Crnoj Gori“ pripisuje našoj pomorskoj administraciji ocjenjujući je nefunkcionalnom i nekompetentnom. Smatra da upravljački kadar u pomorstvu praktično ne postoji, te da su pomorci pod jakim pritiskom tržišnih kretanja i novih regulativa.
– Smatram da nam jedino deficit pomoraca kao radne snage u svijetu dozvoljava da opstanemo na tržištu kao izvoznici radne snage, ali mislim da ćemo u bliskoj budućnosti gubiti tu poziciju – kazao je Sindik.
Kad se tome doda i loše upravljanje kompanijama, loše poslovne odluke, te rasprodaja brodova, Sindik zaključuje da ,,nijesmo pomorska, već samo primorska država“.
Bez odgovora o tome kako je raspoređen novac od prodaje brodova
U pokušaju, kako je tada prezentovano, spašavanja Crnogorske plovidbe, Vlada je inicirala ugovor sa Barskom plovidbom na osnovu kojeg je isplaćeno 440.000 eura državnoj kotorskoj kompaniji radi likvidnosti.
Nakon prodaje brodova ta sredstva su, kako je Pobjedi kazao Boris Mihailović, vraćena Barskoj plovidbi. Iz Crnogorske plovidbe nijesmo dobili odgovore na pitanja kako je raspoređen novac od prodaje brodova.
Crnogorska plovidba od starta gomilala dugove
Kompanija Crnogorska plovidba je, kako navode iz Ministarstva pomorstva, od starta bila loše strateški pozicionirana uz stalno gomilanje dugova. Dodaju da je u takvim okolnostima i realnoj opasnosti od prinudne zapljene broda, Crnogorska plovidba bila prinuđena da proda brodove ,,u skladu sa tržišnim uslovima i ponudama koje su u tom trenutku bile dostupne“.
– Te odluke bile su rezultat konkretne finansijske situacije kompanije, a ne odraz odnosa države prema pomorstvu kao strateškoj grani. Crna Gora danas ima više hiljada aktivnih pomoraca koji rade na brodovima širom svijeta, što je znatan broj u odnosu na ukupnu populaciju države. Upravo taj ljudski potencijal, kvalitet obrazovanja, obuke, sertifikacije i povjerenje koje crnogorski pomorci uživaju na globalnom tržištu rada predstavljaju najjači stub imidža Crne Gore u pomorstvu – kazali su iz resora Filipa Radulovića.
Barska plovidba će sama platiti narednu ratu kredita Eksim banci
Kompanija Barska plovidba će, prema riječima njenog izvršnog direktora Borisa Mihalovića, nakon što je u julu prošle godine sama platila ratu kredita kineskoj Eksim banci za kupljene brodove ,,Bar“ i ,,Budva“, isto to učiniti i sa ratom koja stiže na naplatu krajem januara. Prethodnu ratu su platili od sredstava obezbijeđenih prodajom zgrade, dok će ovu izmiriti iz redovnih prihoda. Ocjenjuje da to ukazuje na ispravnost poslovne politike koja je vođena u prethodnom periodu. Mihailović navodi da je prošla godina za ovu kompaniju bila relativno uspješna.
Pročitajte još:
– Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10.500 dolara dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju 2025. godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju. Prema trenutnim podacima, očekujem da ćemo 2025. godinu završiti u plusu preko tri miliona eura, što pokazuje da ova kompanija ima određeni potencijal za opstanak i pored nagomilanih problema iz prethodnog perioda, ukoliko bi se u narednom periodu povukli odgovarajući potezi u smjeru razvoja – navodi Mihailović.
Dodaje da su za dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“ ugovorili najam za ovu godinu po istoj cijeni kao i lani od 11.500 dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju.
– Ugovor je sklopljen sa danskom kompanijom Norden sa kojom naša kompanija ima višegodišnju uspješnu saradnju. Radi se o renomiranoj kompaniji što garantuje stabilnost u prihodima i poslovanju tokom ove godine. Ugovor je potpisan preko brokerske kuće Clarkson iz Atine koja je takođe jedan od lidera u svojoj branši – kazao je Mihailović.
Na pitanje Pobjede u vezi sa prodajom upravne zgrade koja je rezultirala krivičnim prijavama i tužbom kompanije Admiral holding, Mihailović navodi da se pred Privrednim sudom vodi spor te da očekuje presudu u korist Barske plovidbe.
– Očekujem da će prijave i tužba biti odbačeni, jer ne postoji pravni osnov, te ne očekujem nikakve dalje posljedice, kako za firmu, tako ni za sebe. Medijska šteta je već napravljena, ali kao što sam naveo, rezultati potvrđuju ispravnost naše poslovne politike – kazao je Mihailović.
