Iz Privredne komore kazali su “Vijestima” da traže hitnu izmjenu Zakona o slobodnim zonama jer predstavlja biznis barijeru, ugrožava poslovanje velikog broja kompanija u kojima radi preko hiljadu radnika, dok su iz Ministarstva ekonomskog razvoja na pitanja “Vijesti” kazali da će se novi zakon primjenjivati, da nije barijera legalnom poslovanju, da predstavlja obavezu u procesu priključenja Evropskoj uniji i da samo uvodi kontrole kako bi se spriječile nezakonitosti.
Iz Privredne komore kažu da je novim zakonom uvedena zabrana djelatnosti proizvodnje, obrade, skladištenja, privremenog smještaja, prometa, pretovara i tranzita duvana i duvanskih proizvoda, čime su, kako smatraju, crnogorske luke dovodene u nepovoljan i nekonkurentski položaj, pa se nanosi direktna šteta i njima, ali i privredi i ekonomiji Crne Gore. – prenose Vijesti.
“Uvedena je zabrana kojom su značajno ograničene logističke aktivnosti kompanija koje posluju u skladu sa svim važećim propisima i međunarodnim standardima. Privrednici smatraju da ovakvo rješenje predstavlja biznis barijeru, te da može nanijeti štetu crnogorskoj privredi. Navedene zabrane iz Zakona, pored luka, pogađaju i nekoliko vezanih branši u privrednom lancu: agente, prevoznike, brodare, špeditere, banke i osiguravajuća društva – uključujući i već zaključene poslove za 2026. godinu u skladu sa ranije važećim propisima”, naveli su “Vijestima” iz Privredne komore.
Kažu da su ovim povodom imali više sastanaka predstavnika pomorske privrede, špeditera i povezanih djelatnosti i da je najsporniji član 10 koji definiše pojam korisnika slobodne zone.
“Članom 10 propisano je da je ‘korisnik slobodne zone privredno društvo ili preduzetnik koji je registrovan u Crnoj Gori i koji na području slobodne zone obavlja privrednu djelatnost’. Na sastancima je ukazano da većina kompanija koje trenutno koriste logističke kapacitete slobodne zone luka Bar su strane kompanije koje se bave isključivo trgovinom robe, koje nijesu registrovane u Crnoj Gori, nemaju sopstvena skladišta, kancelarije, mehanizaciju niti zaposlene u slobodnoj zoni, ne obavljaju proizvodnju, obradu ili preradu robe već koriste usluge skladištenja, mehanizacije i radne snage operatera, odnosno registrovanih korisnika slobodne zone. Privrednici su stava da ovakav model, uz zabranu trgovine na veliko, čini poslovanje u slobodnoj zoni neodrživim. Istakli su da ovakva zabrana ne postoji u uporednoj praksi slobodnih zona u regionu i svijetu, da je trgovina na veliko jedna od osnovnih djelatnosti slobodnih zona, te da primjena važećeg zakonskog rješenja dovodi u pitanje samu svrhu njihovog postojanja”, naveli su iz PKCG.
Kao veoma sporno navedeno je ukidanje korisničkog statusa stranim pravnim licima u slobodnim zonama, procedure poslovanja u zoni, sistem izdavanja korisničkih licenci, koordinaciju između operatora zone, Uprave carina i nadležnih ministarstava, i funkcionisanje jedinstvenog informacionog sistema za kontrolu prometa robe.
“Uvođenje barijera zakonitim logističkim aktivnostima dovodi u pitanje samu svrhu postojanja slobodne zone, čija je osnovna namjena upravo podsticanje međunarodne trgovine, logistike i investicija”, naveli su iz PKCG.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja na čijem je čelu Nik Đeljošaj navode da je zakon stupio na snagu 14. februara, kada je započela i njegova primjena, uz kontinuirano praćenje od nadležnih institucija.
“S obzirom na to da je riječ o novom zakonskom rješenju, važno je naglasiti da su njegova pravila jasno definisana i da će se primjenjivati dosljedno, bez izuzetaka. U praksi to podrazumijeva određeno usklađivanje sa novim normativnim okvirom, koje se realizuje kroz pojačanu institucionalnu koordinaciju, s ciljem obezbjeđivanja pune pravne sigurnosti i efikasnosti u praksi. Imajući u vidu da je Zakon tek počeo da se primjenjuje, još uvijek je rano za sveobuhvatnu procjenu njegovih efekata”, naveli su iz Ministarstva.
Rješenja iz zakona su, kako pojašnjavaju, zasnovana na iskustvima iz prethodnog perioda i identifikovanim rizicima u oblasti nezakonitih robnih tokova, uključujući i višedecenijske izazove u vezi sa prometom duvanskih proizvoda, kao i da su usklađena sa relevantnim međunarodnim preporukama, naročito u dijelu jačanja carinske kontrole, upravljanja rizicima i unapređenja sljedivosti robnih tokova.
Na pitanja o primjedbama privrednika, iz Ministarstva navode da Zakon “ne uvodi barijere za legitimno poslovanje, već uspostavlja jasan, transparentan i bezbjedan okvir za funkcionisanje slobodnih zona”.
“Uslovi koje subjekti moraju ispuniti – uključujući finansijsku solventnost, tehničku opremljenost, bezbjednosne provjere, video-nadzor i elektronsko praćenje robe – ne predstavljaju ograničenja, već mehanizme za sprečavanje nezakonitih aktivnosti, poput šverca, sive ekonomije i drugih oblika zloupotreba. Subjekti koji ispunjavaju propisane kriterijume mogu nesmetano poslovati, dok se ovim mjerama sprečava ulazak nelegalnih i visokorizičnih aktera u sistem slobodnih zona. Time se štite oni koji posluju zakonito, jača pravna sigurnost i stvara predvidiv poslovni ambijent.
Pročitajte još:
Cilj Zakona, dakle, nije ograničavanje poslovanja, već njegovo uređivanje na način koji eliminiše zloupotrebe i obezbjeđuje ravnopravne uslove za sve učesnike, uz jačanje povjerenja investitora i stabilnosti sistema”, naveli su iz Ministarstva.
Kažu da su ovim zakonom ispunjene obaveze iz pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost) i 29 (Carinska unija), kao i da je zakon usklađen sa međunarodnim standardima i preporukama u oblasti borbe protiv nezakonite trgovine i unapređenja carinskog nadzora.
Ministarstvo pozvalo privredu da sarađuje u pisanju podzakonskih akata
Oni kažu da su od privrednika iz ove oblasti dobijali inicijative za dodatna tumačenja pojedinih odredbi Zakona, ali i da su otvoreni za dijalog i spremni da razmotre sve inicijative koje imaju za cilj unapređenje primjene Zakona i doprinose boljem razumijevanju propisa i njihovoj efikasnijoj implementaciji u praksi.
“Saradnja sa privredom uspostavljena još u fazi izrade Zakona, kroz transparentan i inkluzivan proces koji je uključivao predstavnike državne uprave, privrede i nevladinog sektora, kao i javnu raspravu. Ovakav pristup biće nastavljen i u narednom periodu, posebno u fazi izrade podzakonskih akata, čije je donošenje predviđeno u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Privreda će imati priliku da kroz kontinuiran dijalog aktivno učestvuje u njihovom kreiranju. Podzakonskim aktima dodatno će se precizirati tehnička i operativna pitanja, posebno ona koja su prepoznata kao izazovi u dosadašnjoj primjeni, čime će se otkloniti eventualne nedoumice i dodatno unaprijediti uslovi poslovanja.
Nema smanjenja poslovanja, javljaju se novi korisnici
Iz Ministarstva navode i da je rano za donošenje konačnih zaključaka o efektima Zakona, s obzirom da je njegova primjena počela 14. februara.
“Ministarstvo ne raspolaže podacima koji bi ukazivali na smanjenje poslovanja kao direktnu posljedicu primjene Zakona. Naprotiv, ohrabruje činjenica da je iskazana zainteresovanost dva nova privredna subjekta za sticanje statusa korisnika slobodne zone Luka Bar, koja planiraju pokretanje proizvodnih aktivnosti u slobodnoj zoni. To može dati dodatni impuls razvoju i doprinijeti diverzifikaciji poslovanja, posebno imajući u vidu da se trenutno dominantne aktivnosti odnose na skladištenje robe. U narednom periodu pratiće se svi relevantni pokazatelji i izvršiti detaljna analiza uticaja Zakona”, kazali su iz Ministarstva.
