Evropsko automobilsko tržište, tačnije registracije novih putničkih automobila u Evropskoj uniji, porasle su za 1,4 odsto u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavilo Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA). – prenosi portal Investitor.
Broj novih registracija tako je porastao četvrti mjesec zaredom, odnosno šest od posljednjih sedam mjeseci. Međutim, podaci koje je ACEA objavila prije dva dana pokazuju da su registracije i dalje znatno ispod nivoa prije pandemije, prenosi Index.hr.
Tržišni udio električnih automobila na baterije dostigao je 16,4% u prvih 10 mjeseci ove godine, ali je i dalje ispod tempa potrebnog za ispunjavanje klimatskih ciljeva EU. Hibridno-električna vozila su najčešći izbor evropskih kupaca, a plug-in hibridi su također sve popularniji.
U istom periodu, kombinovani tržišni udio benzinskih i dizel automobila pao je na 36,6%. U prvih 10 mjeseci 2025. godine, putnički automobili na fosilna goriva činili su 46,3% svih novih registracija. Najveći padovi registracija takvih vozila zabilježeni su na najvećim tržištima: Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji.
Što se tiče tržišnog udjela pojedinačnih brendova, najveće iznenađenje dolazi u segmentu električnih vozila, konkretno u duelu između Tesle i kineskog BYD-a. U prvih 10 mjeseci 2025. godine, Tesla je prodala 39,2% manje vozila nego u istom periodu prošle godine, a kao rezultat toga, njen tržišni udio u EU pao je sa 2,2% na 1,3%. Upoređujući samo oktobar 2024. i 2025. godinu, broj registracija kod Tesle je gotovo upola manji (10.867 u poređenju sa 5.647 vozila).
S druge strane, BYD je zabilježio nevjerovatan rast od 239,6% do oktobra ove godine. Kineska kompanija je prodala 27.741 automobil u EU u prvih 10 mjeseci prošle godine, a ove godine ta brojka je porasla na 94.216 vozila.
BYD i dalje neznatno zaostaje za Teslom po broju novoregistrovanih automobila (117.000), ali je za samo 10 mjeseci porastao sa 0,3% na jedan odsto evropskog tržišta i mogao bi prestići svog američkog konkurenta u prvoj polovini sljedeće godine.
Kada se podacima EU dodaju registracije u Velikoj Britaniji, Islandu, Norveškoj i Švajcarskoj, pad Tesle nije toliko drastičan (-29,6%) zbog odlične prodaje na norveškom tržištu. Međutim, BYD je zabilježio rast novih registracija od fantastičnih 285%.
Vozila Volkswagen grupe i dalje su najprodavanija u EU (27,6% tržišnog udjela od januara do oktobra 2025.), a slijede Stellantis (15,8%), Renault (11,3%) i Hyundai (7,5%). Među pojedinačnim brendovima, Volkswagen, Škoda i Toyota su najpopularniji, a Cupra, Alfa Romeo i kineski SAIC Motor (MG) bilježe najveći rast.
U posebnom saopštenju s početka novembra, ACEA je upozorila da uprkos jasnim trendovima udaljavanja od vozila na fosilna goriva, evropski ciljevi emisije ugljičnog dioksida za automobile i kombije za 2030. i 2035. godinu više nisu dostižni.
ACEA tvrdi da je automobilska industrija posvećena cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine i smatra elektrifikaciju rješenjem za dekarbonizaciju transporta, ali i da se stvarnost pokazala daleko složenijom nego što se očekivalo.
Ekosistem elektrifikacije (infrastruktura, podsticaji, razvoj baterija) i potražnja potrošača ne mogu tako brzo pratiti tempo koji bi doveo do nulte emisije izduvnih gasova, iako asortiman dostupnih i pristupačnijih električnih vozila stalno raste. Isključivi fokus na 100% električna vozila rizikuje potkopavanje industrijske konkurentnosti i strateške autonomije Evrope, ističe ACEA.
Počevši od ove godine, evropski proizvođači automobila bit će podvrgnuti mnogo strožem režimu. Nakon perioda u kojem je cilj za vozni park bio oko 115 grama ugljičnog dioksida po kilometru, cilj je od 1. januara 2025. godine snižen na 93,6 g/km za sve novoregistrovane putničke automobile. Problem je što su novi automobili u EU u 2023. i 2024. godini i dalje u prosjeku imali oko 108 g/km, što je znatno iznad novog cilja.
Za svaki gram iznad dozvoljenog nivoa, proizvođač plaća kaznu od 95 eura po prodatom vozilu. Ako brend proda milion automobila i ostane, na primjer, 11 g/km iznad cilja, kazna iznosi više od milijardu eura. EU je uvela prelazni period, pa se ciljevi između 2025. i 2027. smatraju prosjekom, ali bez naglog povećanja udjela električnih modela, mnogi proizvođači se i dalje suočavaju s ogromnim kaznama.
ACEA i vodeći evropski automobilski brendovi mjesecima lobiraju u Briselu za reviziju klimatskih ciljeva, ali za sada je situacija sljedeća – od 1. januara 2035. godine novi automobili koji emituju ugljen-dioksid više neće smjeti da se prodaju u EU, što u praksi znači da benzinski i dizel automobili postaju istorija.











Jedan odgovor
Kod nas ce se voziti i dizelasi benzinci i posle 2035 godine.