Unos podataka kao zasebno radno mjesto, telefonski operateri za osnovne informacije, rutinski turistički agenti koji rade samo rezervacije, šalteri za jednostavne potvrde, dio poslova u administraciji, osnovnom knjigovodstvu i rutinskom prevođenju – to su pozicije koje će u Crnoj Gori prve osjetiti pritisak vještačke inteligencije. – prenosi Pobjeda.
– Ne nestaju profesije, nestaju zadaci koji se svode na ponavljanje i rad po šablonu. AI najlakše preuzima unos i obradu podataka, standardne dopise, izvještaje i rutinsku komunikaciju – kaže za Pobjedu ekspert za sajber bezbjednost Branko Džakula.
Transformacija je ključna
U ekonomiji u kojoj turizam nosi oko trećine BDP-a, a trgovina i administracija zapošljavaju veliki broj građana, to znači da će se manje zapošljavati na poslovima koji se svode na rutinu, a više tražiti ljudi koji znaju da upravljaju alatima, provjere rezultat i rješavaju složenije slučajeve.
– Ključno je da se transformišemo na vrijeme – da učimo, nadograđujemo digitalne i analitičke vještine i pređemo sa izvršavanja na nadzor i odgovornost. U posljednje dvije godine vještačka inteligencija prešla je put od noviteta do svakodnevnog alata. Ne utiče samo na IT, već mijenja način na koji pišemo, zapošljavamo, vodimo administraciju i planiramo turizam. Građani je koriste i privatno, ali problem je što AI često daje samouvjerene, a pogrešne odgovore, pa provjera izvora mora postati navika – kaže Džakula.
U posljednje dvije godine vještačka inteligencija prešla je put od noviteta do svakodnevnog alata. Ne utiče samo na IT, već mijenja način na koji pišemo, zapošljavamo, vodimo administraciju i planiramo turizam. Građani je koriste i privatno, ali problem je što AI često daje samouvjerene, a pogrešne odgovore, pa provjera izvora mora postati navika – kaže za Pobjedu ekspert za sajber bezbjednost Branko Džakula.
Govoreći o tržištu rada, Džakula ističe da se dešavaju tri paralelna trenda.
– Automatizuju se djelovi poslova, ne cijele profesije, posebno rutinski kancelarijski zadaci. ILO procjenjuje da je oko četvrtine radnika izloženo generativnoj AI, najviše u administraciji. Istovremeno, mijenjaju se vještine – World Economic Forum procjenjuje da će do 2030. promjene zahvatiti 22 odsto radnih mjesta, uz neto rast od 78 miliona poslova. Gotovo 40 odsto traženih vještina će se promijeniti, zbog čega većina poslodavaca planira ulaganje u obuke, ali i smanjenja tamo gdje AI preuzima rutinu – ističe Džakula.
Upozorava da razlike u prihodima rastu brže nego što mislimo.
– MMF procjenjuje da je oko 40 odsto globalnog zapošljavanja izloženo AI, a u razvijenim ekonomijama taj udio ide i do 60 odsto. Dio poslova dobija podršku i bilježi rast produktivnosti, dok je dio pod pritiskom pada potražnje i zarada, posebno na ulaznim i juniorskim pozicijama. Ipak, postoje i optimistični pokazatelji. PwC navodi da industrije više izložene AI imaju skoro četiri puta veći rast produktivnosti, dok AI vještine 2024. godine nose u prosjeku 56 odsto veću zaradu. Prilagođavanje, dakle, donosi vrlo konkretnu finansijsku prednost.
Govoreći o Crnoj Gori, Džakula ocjenjuje da smo još u fazi postavljanja temelja.
– AI se koristi pojedinačno, ali sistemski okvir, posebno u javnim uslugama i upravljanju rizikom, tek gradimo. UNDP-ov AILA izvještaj pokazuje da je Vlada kao korisnik AI ocijenjena sa 2,4 od 5, kao omogućivač sa 3,2, dok je etička AI dobila svega 1,4. To znači da infrastruktura postoji u tragovima, ali pravila i odgovornost kasne.
Pozitivno je, dodaje, što su procesi pokrenuti – formirana je Radna grupa za Strategiju AI 2026–2030 uz Akcioni plan, a Crna Gora je dobila i MontEDIH, prvi evropski digitalni inovacioni hub, sa fokusom na AI i podršku MSP i javnom sektoru.
Kada je riječ o gubitku radnih mjesta, rizik je najizraženiji tamo gdje dominiraju rutinski zadaci.
– Administracija, trgovina, korisnička podrška, osnovno knjigovodstvo i rutinsko prevođenje su posebno izloženi. AI najlakše preuzima unos i provjeru podataka, standardne dopise i izvještaje. To ne mora značiti masovna otpuštanja, ali znači manje novih zapošljavanja i promjenu opisa posla – ističe Džakula.
Navodi da je trgovina jedan od najvećih sektora po broju zaposlenih – MONSTAT navodi da 19,3 odsto ukupno zaposlenih radi u trgovini na veliko i malo, uključujući popravku vozila.
Najugroženije pozicije
– Svaka automatizacija ovdje ima vidljiv efekat, kroz rast e-trgovine, automatizaciju skladišta i samouslužne modele. Korisnička podrška je pod pritiskom jer AI sistemi sve bolje rješavaju standardna pitanja, dok su najugroženije pozicije zasnovane na skripti i ponavljanju – kaže Džakula.
Dodaje da automatizacija brzo napreduje i u računovodstvu, administraciji i rutinskom prevođenju, jer su zadaci strukturisani – AI sve češće pravi prvu verziju, dok čovjek daje kontekst i kontrolu kvaliteta.
U narednih pet do deset godina, najveći uticaj očekuje se u sektorima sa velikim obimom komunikacije i sezonskog rada – turizmu, javnoj upravi, bankarstvu, trgovini i medijima.
– Turizam je posebno osjetljiv jer čini oko 30 odsto BDP-a. Promjene u toj oblasti brzo postaju promjene u cijeloj ekonomiji. AI već preuzima dio rezervacija, komunikacije sa gostima i upravljanja cijenama, dok hoteli koji pametno koriste podatke mogu podići kvalitet i preciznije upravljati sezonom – kaže Džakula.
Prema njegovim riječima, i javna uprava će biti snažno pogođena.
– Usluge koje danas traju satima mogu postati brži digitalni procesi, ali samo uz jasna pravila i bezbjednosne standarde. U bankarstvu i osiguranju mijenjaće se transakcioni i rutinski poslovi, a u medijima će AI povećati obim sadržaja, dok će vrijednost ostati u tačnosti, provjeri i odgovornosti. Ne nestaju ljudi – nestaje dio zadataka – smatra Džakula dodajući da će se od zaposlenih sve češće tražiti da pređu sa izvršavanja na nadzor, provjeru, rješavanje izuzetaka, i odgovornost za ishod.
– Potpuno nestajanje je rijetko. Češći scenario je snažno smanjenje i promjena opisa posla. Ipak, neke pozicije se mogu svesti na minimum jer su zasnovane skoro isključivo na rutini, kao što su klasični unos podataka kao zasebno radno mjesto, telefonski operateri za davanje osnovnih informacija, rutinski turistički agent koji radi samo rezervacije, i šalteri za jednostavne potvrde kad se proces prebaci na digitalni kanal. Ključno je da se na vrijeme otvore programi prelaska u nove uloge – smatra Džakula.
U Crnoj Gori najveći potencijal za rast zapošljavanja u AI industriji vidi tamo gdje se spajaju ljudi, infrastruktura i realna potražnja.
– Podgorica se može pozicionirati kao centar za tehnološke i AI poslove, jer se tu već koncentrišu hubovi, univerziteti i najveći broj tehnoloških kompanija. MontEDIH i Naučno-tehnološki park mogu da budu motor za projekte, obuke i saradnju sa privredom. Na Primorju vidim veliki prostor kroz turizam, ali sa fokusom na kvalitet, ne na masu. Ako turizam nosi oko trećinu ekonomije, onda dio AI rasta mora doći iz turizma. Tu se traže i ljudi u hotelijerstvu, prodaji, analitici i korisničkom iskustvu, ne samo programeri – naglašava Džakula.
Javna uprava i digitalne usluge, smatra on, imaju priliku da direktno poprave kvalitet života građana. To će tražiti ljude koji razumiju procese, podatke, prava građana i sajber zaštitu, jer bez toga nema povjerenja.
A najtraženije vještine, kako naglašava, biće kombinacija tehnike i razuma.
– U praksi, to znači da znate da koristite AI alat i da znate da provjerite rezultat. Zatim dolaze rad sa podacima, osnovno razumijevanje automatizacije, i osnovna digitalna bezbjednost, od zaštite naloga do prepoznavanja prevara.
WEF naglašava rast potražnje za vještinama u AI, podacima i sajber bezbjednosti, uz vještine koje se ne mogu lako automatizovati, kao što su analitičko razmišljanje, kreativnost, saradnja, i komunikacija. PwC dodatno pokazuje da AI vještine nose veliki premijum na zarade. Tržište će nagraditi one koji uče brže i koji znaju da uvedu red u rad sa podacima – poručuje Džakula.
Savjeti
Njegova poruka je jasna – Ako želimo da smanjimo strah od vještačke inteligencije, moramo smanjiti neznanje.
Pročitajte još:
– AI pismenost mora postati osnovna vještina, ne izborni predmet. Djeca treba da znaju gdje AI griješi, kako se provjerava tačnost i kako se štite podaci. Ali prije masovne upotrebe alata, moramo obučiti nastavnike, jer bez toga rizikujemo površno znanje i zloupotrebe. Posebno je važno modernizovati stručne škole i pokrenuti ozbiljne programe prekvalifikacije za odrasle, jer promjene već utiču na administraciju, turizam, ekonomiju i usluge. Univerzitete, privredu i javni sektor treba povezati kroz konkretne projekte, a etiku i upravljanje rizikom uvesti kao obaveznu temu. Zaposleni treba da kontinuirano uče i koriste AI odgovorno, poslodavci da uvedu jasna pravila i ulažu u obuku, a država da ubrza strategiju, definiše standarde etike i zaštite podataka i veže ih za jasne rokove i budžete. Bez povjerenja i znanja nema održive digitalne transformacije – zaključuje Džakula.
Brojna nova radna mjesta
Džakula naglašava da nastaju brojna nova radna mjesta.
– Prvi su tehničke uloge – stručnjaci za podatke, AI inženjeri, cloud i sajber bezbjednost, ali i hibridni profili koji kombinuju dizajn i softver uz AI alate. To su već sada najbrže rastuće kategorije poslova globalno. Drugi talas odnosi se na upravljanje i usklađenost – AI risk, audit, upravljanje modelima i povezivanje prava, privatnosti i tehnologije, posebno u kontekstu primjene EU AI Act-a. Treći talas su zanimanja gdje se AI spaja sa strukom – u turizmu, finansijama, prevođenju i javnoj upravi, kroz analitiku, automatizaciju i unapređenje kvaliteta usluga – kazao je Džakula.
AI će biti cunami za tržište rada
Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će najviše biti na udaru, upozorila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva, na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od deset radnih mesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nijesu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom, takođe će osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
– Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena – napomenula je Georgieva.
