Čak 85,5 odsto građana Crne Gore smatra da nema nikakvog uticaja na trošenje državnog budžeta. To je saopšteno na predstavljanju Monitoringa izvještaja o javnim finansijama. – prenosi Dan.
Crna Gora je ostvarila najgori rezultat, odnosno osvojila nula bodova, kada je u pitanju doprinos građana izradi budžeta, kazala je Ivana Božović iz Instituta alternativa (IA).
– U Crnoj Gori ne postoje zakonska regulativa koja omogućava prostor za javnost u formiranju budžeta. Zakoni ne propisuju uključivanje javnosti u izradu budžeta, što znači da nema konsultacija sa javnošću i građanima – konstatovala je Božović.
Istakla je da jedino skupštinski odbor nadležan za budžet, ima mogućnost da izrazi svoje mišljenje kroz raspravu o predlogu budžeta koji dostavi Ministarstvo finansija.
Kako je navedeno, to je najlošiji rezultat istraživanja, koji se bavi analizom monitoringa javnih finansija posmatrajući indikatore nastale na osnovu otvorenosti formiranja budžeta za građane, transparentnosti i dostupnosti budžetske dokumentacije.
Analiza javnih finansija posmatrana je i kroz transprentnost procesa javnih nabavki, kapitalnih investicija i rada Državne revizorske institucije.
Kako je istakla Božović, komparativno istraživanje sa zemljama regiona, pokazalo je iskorak kada je transparentnost u pitanju, jer se od 2024. godine sva budžetska dokumentacija objavljuje na veb stranici Ministarstva finansija.
Međutim, i pored dostupnosti, ona je i dalje u velikoj mjeri nerazumljiva građanima, jer ne pokazuje povezanost sa javnim politikama. Kada je budžetska dokumentacija u pitanju, pozitivan iskorak napravila je i Budžetska kancelarija.
Kako je naglašeno, ostvarili smo najbolji rezultat u sferi kapitalnih investicija, jer je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja redovno objavljuje izvještaje o realizaciji kapitalnih ulaganja.
Bojana Pravilović (IA) je saopštila da je Crna Gora u poslednje dvije godine ostvarila značajan iskorak kada su u pitanju javne nabavke. Za napredak u toj oblasti „zaslužno“ je objavljivanje dokumentacije o javnim nabavkama na portalu CEJN. Međutim, kako bi Crna Gora ostvarila veći stepen transparentnosti u ovoj oblasti, neophodno je da dokumentaciji koja je dostupna svima, pridružiti i dokumenta o ponuđačima, koja sada nije dostupna.
– Takođe, istraživanjem je zabilježeno da represivne institucije ne rade dovoljno da spriječe nezakonite radnje u vezi javnih nabavki – saopštila je Pravilović.
Transparentnost javnih nabavki smanjena je i zbog zastarjele zakonske regulative, pa tako neki zakoni, poput Zakona o nacionalnoj bezbjednosti, isključuju javne nabavke.
Kako je ukazano, poziciju Crne Gore u ovom segmentu unazadili su i sporazumi o saradnji sa pojednim državama, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, koji isključuju proces javne nabavke.
Kako je rečeno, Ministarstvo finansija iako je bilo pozvano, nije poslalo predstavnika na predstavljanje izvještaja o javnim finansijama.
Izvještaji DRI građanima nejasni
Ni pozicija Crne Gore u oblasti državne revizije nije na zavidnom nivou, pa sa ostvarenih 14 bodova, zauzimamo pretposljednje mjesto, ispred Albanije.
Kako je navedeno, iako Državna revizorska institucija objavljuje pojedinačno izvještaje, na svojojoj veb stranici, oni su ocijenjeni kao nerazumljivi i predugački.
Pročitajte još:
Takođe, njihova dostupnost nije zadovoljavajuća, jer DRI osim što izvještaje objavljuje u formatu pdf-a, nema izgrađenu internet infrastrukturu, te je nedostupna korisnicima društvenih mreža.
Istraživač javnih politika Marko Sošić je naglasio da su izvještaji DRI puni stručnih izraza i samim tim građanima nejasni.
Sa njim se saglasio član Senata DRI Milan Popović koji je saopštio da je novi menadžment državne revizije svjestan mana vidi veliki prostor za napredak.
Po njegovoj ocjeni DRI mora dobiti novi zakonski okvir za djelovanje, koji bi smanji kompleksnost odlučivanja u reviziji, olaksao unutrašnju i spoljnu komunikaciju te institucije. Takođe, naglasio je da treba precizirati i vid saradnje DRI sa sudskim organima.
