Vlada Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedlog novog Zakona o priuštivom stanovanju, čiji je osnovni cilj povećanje ponude stanova za najam i kupovinu po cijenama dostupnim širem krugu građana, ali i podsticanje priuštive gradnje porodičnih kuća. Riječ je o krovnom propisu koji prvi put u hrvatski pravni sistem uvodi definiciju priuštivog stanovanja i postavlja jasne finansijske i socijalne kriterijume, javljaju hrvatski mediji. – prenosi portal Investitor.
Predstavljajući zakon na sjednici Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je na javni poziv za program priuštivog najma, koji je nedavno završen, pristiglo više od 850 zahtjeva za uključivanje stanova u sistem priuštivog najma, iz svih županija. To pokazuje, kako je ocijenjeno, da na tržištu postoji značajan broj praznih nekretnina koje se mogu aktivirati bez nove gradnje.
Zakon sistemski uređuje organizovanu stanogradnju, sticanje i nabavku nekretnina finansiranih ili sufinansiranih javnim sredstvima, ali i mehanizam aktivacije praznih stanova. Taj model sprovodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), uz finansijsku podršku države i mogućnost uključivanja lokalnih jedinica.
Stanovi koji nijesu korišćeni najmanje dvije godine, a koji su useljivi ili zahtijevaju manje radove, mogu se uzeti od vlasnika i davati u podnajam po priuštivoj cijeni, jedno je od rješenja.
Ključna novina je jasna definicija priuštivosti: ukupni trošak stanovanja – rata kredita ili najamnina, uvećani za prosječne režije i održavanje – ne smije prelaziti 30 odsto neto prihoda uže porodice. Time se zakon oslanja na međunarodno prihvaćeni prag stambene opterećenosti domaćinstva.
Posebna linija za mlade
Posebnu pažnju izazvala je mjera uvođenja mikro stambenih jedinica za mlade do 30 godina. Riječ je o stanovima od 18 kvadrata za jednu, odnosno 26 kvadrata za dvije osobe, namijenjenim prelaznom periodu stanovanja do četiri godine, uz mogućnost produženja do dvije godine, na primjer za studente. Istovremeno se definišu i neprofitne stambene zadruge koje mogu graditi, obnavljati i upravljati zgradama za potrebe svojih članova.
Država planira da u naredne četiri godine izgradi i obnovi 20.200 stanova i porodičnih kuća. Od toga se 8.000 novih stanova gradi putem APN-a, dok bi se 9.000 praznih stanova aktiviralo i stavilo u funkciju priuštivog stanovanja. Do 2030. godine planirano je ulaganje oko dvije milijarde eura, a do 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura.
Finansiranje će obezbijediti država, lokalne i regionalne samouprave, APN i finansijske institucije.
Zakon precizira i ciljne grupe: građane sa nižim primanjima, mlade do 45 godina, porodice s djecom, osobe u deficitarnim zanimanjima, zaposlene u javnim službama, pripadnike vojske i policije, starije od 65 godina, te građane u energetskom siromaštvu ili sa ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti. Uslov je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću nekretninu.
Za mlađe od 45 godina nastavlja se model podrške pri kupovini prve nekretnine kroz povraćaj polovine PDV-a za gradnju ili cjelokupnog poreza na promet nekretnina, uz povoljnije kreditne linije i niže cijene zemljišta. Lokalne jedinice biće obavezne da aktivno učestvuju kroz osnivanje javnih ustanova, izradu lokalnih programa stanovanja, ustupanje zemljišta i prilagođavanje prostornih planova.
Pročitajte još:
U zgradama za priuštivo stanovanje 50 odsto stanova mora biti namijenjeno najmu, a 50 odsto prodaji po troškovnim cijenama. Izuzetak su manje zgrade do deset stanova, gdje svi mogu biti u režimu priuštivog najma. U objektima namijenjenim starijima od 65 godina, osobama slabijeg pristupa zdravstvu i građanima pogođenim energetskim siromaštvom, svi stanovi biće isključivo za najam.
Da bi se spriječile špekulacije, stanovi izgrađeni za priuštivi najam ne mogu se otkupiti, dok stanovi kupljeni pod povoljnim uslovima ne mogu biti prodati, iznajmljeni niti im se može promijeniti namjena 35 godina, osim uz pravo prvokupa lokalne jedinice ili APN-a. Cijena stanova biće definisana na osnovu stvarnih troškova gradnje, umanjena za regionalni indeks razvijenosti, i ne može prelaziti medijalnu tržišnu cijenu u toj sredini.
Prihodovni kriterijum postavljen je na dvije i po lokalne medijalne neto plate za samca, uz dodatno povećanje limita za svakog člana domaćinstva. Zakon takođe predviđa potpore za gradnju novih porodičnih kuća ili rekonstrukciju postojećih, s ciljem unapređenja kvaliteta stanovanja i energetske efikasnosti.
Hrvatska ovim zakonom pokušava da odgovori na rast cijena nekretnina i sve izraženiji jaz između prihoda i troškova stanovanja. Ako se planirani obim gradnje i aktivacije praznih stanova zaista realizuje, riječ je o jednoj od najvećih intervencija države na tržištu stanova u posljednjim decenijama – sa potencijalom da dugoročno utiče na strukturu i dinamiku cijena na nacionalnom nivou.
